Bura u regiji: Rehabilitacija Draže Mihailovića podijelila Srbiju

Rehabilitacija četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Dragoljuba Draže Mihailovića udarna je tema u petak na naslovnicama većine beogradskih tiskanih medija koji, među ostalim, ukazuju kako je odluka suda podijelila Srbiju, izazivajući i burna reagiranja u regiji, javlja Fena

"Draža uskrsnuo", piše tabloid Kurir, simbolično donoseći crvenim slovima na lijevoj strani naslovnice ocjene partizana: "zločinca ste proglasili nevinim", te crnom bojom na desnoj strani poruke pristaša četnikog pokreta: "ispravljena je povijesna nepravda".

Uočljivo je da su dva tiražna tabloida - Informer i Alo, rehabilitaciju Draže Mihailovića sveli na sporedne naslove: "Draža opet podijelio Srbe" (Alo) i "Rehabilitiran: Draža dobija bulevar u Beogradu" (Informer), dok niskotiražne Naše novine današnje izdanje otvaraju naslovom "Rehabilitacija izazvala lavinu - Hrvatska gori zbog Draže", te naglašavaju da je kordon policije jučer ispred suda razdvajao pristaše četnika i partizana.

List Politika na naslovnoj strani, uz naslov "Rehabilitiran Draža Mihailović" izdvaja ocjene suda da "zapovjedniku Jugoslavenske vojske u otadžbini nije omogućeno fer suđenje", te da je "proces je bio politički obojen, ali da predmet nije bilo rehabilitiranje Ravnogorskog pokreta".

U Večernjim novostima dominira naslov "Đeneralu vraćena čast", dok liberalno-građanski list Danas konstatira: "Rehabilitacija Draže Mihailovića oživjela ideološke sporove".

Uz nadnaslov "Rehabilitacija podijelila Srbe" tabloid Blic naslovom "Tko sad uvrijedi Dražu kazna 450.000 dinara", ukazuje da odluka suda o rehabilitiranju Mihailovića stavlja u drugi kontekst te da ga se više nekažnjeno ne može nazivati izdajnikom jer bi, prema aktualnim propisima, to moglo biti smatrano uvredom za koju članovi obitelji mogu tužiti, a kazna je oko 3.750 eura.

Beogradski mediji donose i niz reagiranja, komentara i ocjena jučerašnje odluke suda o rehabilitaciji Draže Mihailovića, a među ostalim Helsinškog odbora za ljudska prava, te i Bošnjačke narodne stranke (BNS) u čijim se odvojenim priopćenjima najoštrije osuđuje sudska odluka.

Tako BNS ocjenjuje da, "sa stanovišta bošnjačkog naroda u Srbiji i uopće Bošnjaka kao naroda, odluka je skandalozna, nedopustiva, duboko nepravedna", te da može značiti "odobravanje stravičnih pokolja, najmonstruoznijih zločina i etničkog čišćenja koje su četnički odredi, pod njegovim zapovjedništvom", počinili tijekom Drugog svjetskog rata na teritoriju Sandžaka i BiH.

Prema ocjeni BNS-a, "ovakvom odlukom čini se sramna revizija historije i obesmišljava antifašistička borba srpskog, bošnjačkog i drugih naroda u regiji".

Uz najoštriju osudu odluke o rehabilitaciji, Helsinški odbor za ljudska prava podsjeća da je Mihailović osuđen za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, zbog izdaje zemlje i kolaboracije s fašističkim okupatorom, te ukazuje da su "historiografska istraživanja nepobitno potvrdila sve točke optužnice, a nakon otvaranja arhiva Trećeg Reicha, čak je i dodatno osnažile". 

Ta organizacija drži da se rehabilitacijom četničkog zapovjednika "Srbija identificirala s poraženom stranom u Drugom svjetskom ratu i legitimiranjem četničke politike genocida protiv nesrba, praktično odustala od antifašizma".

Predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije Meho Omerović odluku o rehabilitaciji Draže Mihailovića naziva "skandaloznom i sramotnom".

"Cinizam je što sudac kaže da nije utvrđivana činjenica da li je on ratni zločinac ili ne. Može sud vratiti Mihailoviću građanska prava… ali nema tog suda koji može vratiti kotač historije, a u historiji će Draža ostati tamo gdje je od početka Drugog svjetskog rata i bio - na strani Hitlera i suradnik okupatora", ocijenio je Omerović.

Profesorica prava Vesna Rakić Vodinelić i građanska aktivistica ocijenila je da će rehabilitacija Draže Mihailovića donijeti mnogo više problema i štete nego li ikakve koristi.

Ona ukazuje da je sud donio odluku, vodeći se proceduralnim propustima na suđenju Mihailoviću, ali je ukinuta presuda kojom je on osuđen za teške ratne zločine, i da se sada postavlja pitanje šta je s kaznenim djelima koja se vođi četničkog pokreta stavljaju na teret jer mu se više ne može suditi s obzirom na to da nije živ.

Odluka će, prema njezinoj ocjeni "donijeti mnogo više problema, i u pravnom i u historijskom smislu, nego što je dobit od nje".

Viši sud u Beogradu rehabilitirao je u četvrtak zapovjednika Jugoslavenske vojske u otadžbini i vođu četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića, poništio presudu kojom je Mihailović 1946. godine osuđen na smrt i vratio mu građanska prava, te ga proglasio nosuđivanim. Odluka suda je konačna.