Bizantski brodolom kod Mljeta otkrio zlato kakvo nije pronađeno nigdje u Sredozemlju

Na otoku Mljetu su u četvrtak, 23. jula, predstavljeni rezultati višegodišnjih istraživanja bizantskog brodoloma iz 7. ili 8. stoljeća, koje stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda (HRZ) smatraju jednim od najznačajnijih podvodnih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na Mediteranu.

Na konferenciji za medije govorili su voditelj istraživanja Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Pavle Dugonjić, profesor Univerziteta Stanford Justin Leidwanger te Mario Orlandini iz ronilačkog centra Aquatica Mljet.

Bizantski brodolom, pronađen u podmorju Mljeta, istražuje se od 2015. godine, a do danas je provedeno devet istraživačkih kampanja. Lokalitet "Tatinica" privukao je pažnju svjetske arheološke javnosti zbog izuzetno bogatog i rijetkog tereta koji je brod prevozio.

Među najvrjednijim nalazima izdvajaju se četiri zlatne pojasne garniture, zlatne kopče i pojasni jezičci ukrašeni smaragdima, rubinima i biserima. Stručnjaci ističu da ovakvi predmeti do sada nisu pronađeni ni na jednom podvodnom nalazištu u Sredozemlju, zbog čega predstavljaju jedinstven arheološki nalaz.

Na lokalitetu su pronađeni i zlatnici četvorice careva iz Heraklijeve dinastije, koji su omogućili preciznije datiranje brodoloma, kao i zlatni prsten s prikazom cara, za koji se pretpostavlja da je pripadao visokom bizantskom državnom ili vojnom dužnosniku ovlaštenom za pečaćenje carevih isprava. Uz luksuzne predmete, brod je prevozio amfore, trgovačke vage, žetone od bjelokosti te keramičko posuđe.

Pretpostavlja se da je brod potonuo pokušavajući pronaći zaklon u uvali Polače, koja je zahvaljujući svom zaštićenom položaju stoljećima služila kao sigurna luka na jednom od najvažnijih pomorskih pravaca koji je povezivao istočni i zapadni Mediteran.

U istraživanjima, osim stručnjaka Hrvatskog restauratorskog zavoda, učestvuju ronioci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, ronilački centar Aquatica Mljet, kao i međunarodni tim arheologa sa Univerziteta Stanford. Među učesnicima istraživanja je i sarajevski advokat Vedran Eterović, koji već nekoliko godina kao volonter učestvuje u podvodnim arheološkim kampanjama na Mljetu, spajajući dugogodišnju ljubav prema ronjenju s očuvanjem kulturne baštine.

Istraživači su poručili da nalazi s Mljeta predstavljaju vrijedan izvor novih saznanja o trgovini, pomorskim putevima i političkim vezama Bizantskog Carstva krajem 7. stoljeća te da će analize pronađenih predmeta biti nastavljene u saradnji s međunarodnim stručnjacima.