Balkanci udišu otrov: Dok svijet poduzima mjere, mi tek čekamo promjene

Zagađenje zraka ubija 13 ljudi svake minute, a veliki broj tih smrtnih slučajeva zabilježen je u gradovima širom svijeta. Međutim, dok građani Balkana još čekaju na konkretna rješenja, mnogi svjetski gradovi već decenijama poduzimaju mjere kako bi smanjili zagađenje i poboljšali kvalitet života.

Kina, na primjer, postigla je izvanredan uspjeh u smanjenju zagađenja u glavnom gradu Pekingu. Od 2013. godine, zagađenje zraka smanjeno je za 64 posto, dok su štetni plinovi poput azotnog dioksida smanjeni za 54 posto, a sumpor-dioksid za nevjerovatnih 89 posto.

Ove impresivne promjene postignute su smanjenjem potrošnje uglja, zatvaranjem zagađivačkih fabrika i unapređenjem sistema grijanja, dok je grad i dalje ekonomski napredovao.

Europski gradovi nisu zaostajali. Tallinn je 2013. godine postao prvi europski grad koji je svojim stanovnicima ponudio besplatan javni prijevoz, kako bi smanjio saobraćajne gužve i zagađenje. Ovaj primjer slijedili su Luksemburg, Malta, Monpelje, a čak i gradovi poput Slavonskog Broda.

London je još ranije uveo zakone koji su zabranili korištenje ugljena u industrijama i domaćinstvima, a mjere uvedene 2019. godine dovele su do drastičnog smanjenja zagađenja. Vozila koja ne zadovoljavaju ekološke standarde sada plaćaju dnevnu naknadu za ulazak u zaštićenu centralnu zonu, a rezultati su impresivni: nivoi dušikovog dioksida smanjeni su za 53 posto u centru Londona i 21 posto izvan njega, piše TRT Balkan BHSC.

Za gradove poput New Delhija i Pekinga, situacija je još ozbiljnija. Građanima se tokom perioda visokog aerozagađenja pružaju besplatne maske.

Dok svjetski gradovi poduzimaju konkretne korake, pitanje je hoće li i zemlje Balkana uskoro poduzeti slične mjere kako bi poboljšale kvalitetu života svojih građana i smanjile smrtnost izazvanu zagađenjem.

Vrijeme je za djelovanje – jer rješenja protiv zagađenja zraka postoje.