Albanski šef diplomatije u posjeti Beogradu

Meta i Jeremić (Foto: Getty)

U Beograd je doputovao ministar vanjskih poslova Albanije Iljir Meta. Tokom dvodnevne posjete sastaje se sa najvišim državnim zvaničnicima, uključujući i predsjednika Borisa Tadića, ali po svemu sudeći u tim razgovorima uglavnom biti zaobiđena najosjetljivija tema u odnosima dvije države – Kosovo. Obnovljeni kontakti su većim dijelom zapravo inspirisani principima zacrtanim od Evropske unije.

Albanija je među prvima priznala Kosovo

Da Srbija u državi koja je među prvima priznala kosovsku nezavisnost ipak vidi partnera od visokog značaja, javnost će se uvjeriti i po tome što će Iljir Meta u petak prisustvovati i komemoraciji povodom sedmogodišnjice od ubistva Zorana Đinđića.

Na taj skup gdje će se okupiti državni vrh oličen u stranci koju je Đinđić do smrti vodio, zajedno sa aktuelnim partnerima u Vladi Srbije, Meta će, po svemu sudeći, stići nakon što tokom popodneva obiđe svoje sunarodnike u tri opštine na Jugu Srbije. Po riječima gradonačelnika Preševa Ragipa Mustafe, teme će biti sasvim uobičajene:

Da Albanija može odigrati ključnu ulogu u odmrzavanju predugo zamrznutih prištinsko – beogradskih relacija, slaže se i direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov:

“Albanija sigurno može pomoći da se između Beograda i Prištine nađe neki modus operandi, ako ne modus vivendi. Da stvari počnu na neki način da se otpliću. Da se rješavaju neka tehnička pitanja koja se tiču normalnog funkcionisanja i života građana na Kosovu i generalno u regionu.”

Sjenke nad dobrim namjerama

Životni problemi iskorišteni su i kao povod za Metin dolazak u Beograd. Novinar Fahri Musliju tako podsjeća da je jedan od primarnih ciljeva njegove posjete regulisanje pitanja statusa univerzitetskih diploma iz Albanije, to jest njihovog priznavanja u Srbiji. Musliju podsjeća da je posjeta do sada zbog kašnjenja u pripremi dokumenata iz Beograda do sada odlagana, ali da dolazi u trenutku kada dvije strane imaju nove, još ozbiljnije planove, baš kao što su suočene i sa jednako ozbiljnim principima Evropske unije:
Nad dobrim namjerama ipak ostaju i ozbiljne sjenke. Prva je, moglo bi se reći i tradicionalna. Kako kaže predsednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov, upravo je Albanija, kao rijetko koja druga država:

“Zalegla iza nezavisnosti Kosova. Tu se odmah otvaraju strahovi ne samo kod Srbije nego i generalno u regionu o mogućnosti stvaranja velike Albanije. Tu je u igri i Makedonija i Crna Gora.”

Drugu senku na dobre namkere bacaju različiti pogledi na istragu sumnji o organizovanoj trgovini organima Srba i drugih sa Kosova, kanalima koji vode ka severu Albanije. Dobar znak je i po tom pitanju, pred dolazak u Beograd, uputio i sam Meta.
Ipak, da su očekivanja različita pokazuje i Metina izjava po kojoj je njegov dolazak u Beograd “historijska posjeta”, dok je u Kabinetu predsjednika Srbije rečeno da se radi tek o “posjeti važnoj za otvaranje bilateralnih odnosa”. Ako ništa drugo, u jednom će se složiti – masa pitanja od sudbinskog značaja za građane, dokazuje da su kontakti neophodni, i to ne samo zbog Brisela.

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba