Radmanović: BiH ne koristi u potrebnoj mjeri kulturnu različitost u turističke svrhe

On je naglasio da jugoistočna Evropa predstavlja prostor različitih kultura, nacionalnih tradicija i zajedničkih civilizacijskih vrijednosti. Pored geografske blizine, kazao je, ovdašnje narode i države povezuje prožimanje različitih nacionalnih kultura i tradicija koje grade jedinstven kulturni mozaik Evrope.

Istaknuo je da je više od šezdeset kulturnih i prirodnih dobara jugoistočne Evrope upisano na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine, a više od stotinu lokaliteta na nacionalnim listama priprema se za nominacije na Svjetski popis baštine, što dovoljno govori o kulturnoj različitosti i bogatstvu ove regije.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Radmanović je istaknuo da su se na njenom tlu u prošlosti ukrštali i miješali utjecaji različitih starih civilizacija i kultura, koji su i danas prepoznatljivi u arheološkim nalazištima, pisanim kulturnim dobrima, religijskim spomenicima kulture te urbanističkim i historijskim vrijednostima.

Potvrđeno je postojanje i čvrstih kulturnih veza naroda BiH s evropskim narodima i njihovim državama.

"Bosna i Hercegovina sa svojim jedinstvenim i rijetkim kulturno-istorijskim spomenicima, dala je značajan doprinos kulturno-civilizacijskoj baštini Evrope. Danas, BiH ima dva spomenika na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine - Stari most u Mostaru i Most "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu", kazao je Radmanović.

Najavio je da se kao primjer regionalne saradnje država u oblasti kulturnog naslijeđa tokom ove godine očekuje zajednička nominacija srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika stećaka BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

"Kulturno-istorijsko nasljeđe nije samo izraz našeg identiteta, već i snažan pokretač ekonomskog razvoja i turističke ponude naših zemalja. Kultura, shvaćena u najširem smislu, danas predstavlja važan sadržaj turističke ponude mnogih razvijenih zemalja".

On je mišljenja da je jugoistočna Evropa, s bogatim kulturno-historijskim naslijeđem, prepoznata kao važna turistička destinacija, o čemu govore podaci turističkih posjeta zemljama regiona. Ocijenio je da, ipak, kulturni turizam kao specifičan oblik turizma, koji obuhvata posjete motivirane interesom za kulturno-historijskim naslijeđem, još ne zauzima mjesto koje zaslužuje u turističkoj ponudi BiH.

Razloge takvog stanja Radmanović vidi u ratnim oštećenjima mnogih kulturno-historijskih objekata i lokaliteta, malim ulaganjima u njihovu obnovu, negativnom imidžu gotovo cijelog regiona i nedovoljnoj promociji na širem regionalnom i globalnom planu.

Kao primjere poslijeratne obnove oštećenih ili porušenih kulturnih objekata i dobara u BiH, on je izdvojio Stari most u Mostaru, Most "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu, staro jezgro grada Jajca, Ferhad-pašinu džamiju i Kastel u Banjoj Luci, pravoslavni manastir Žitomislić, Vijećnicu u Sarajevu, kulturno-hstorijske objekte u Kraljevoj Sutjesci, Počitelju, Blagaju kao i brojne crkve, džamije, samostane, katedrale i druge spomenike kulture od nacionalnog i svjetskog značaja.

Naveo je i tri važna arheološka nalazišta iz praihstorijskog, antičkog i rimskog perioda u mjestima Donja Dolina kod Gradiške, Hutovo blato i Skelani.

Kao izuzetne prirodne lokalitete u BiH jedinstvene u svijetu naveo je barski rezervat Bardača kod Srpca koji je uvršten na Svjetsku listu zaštićenih močvarnih područja, Perućicu jednu od preostalih prašuma u Evropi u sastavu nacionalnog parka Sutjeska, kulturni pejzaž Blidinje, te pećinu Vjetrenicu, drugu na svijetu po biodiverzitetu.

Govoreći o nekoliko značajnih kulturnih i sportskih događaja u BiH, koji imaju ulogu povezivanja različitih kultura i civilizacija, Radmanović je naglasio da upravo kultura i turizam mogu biti jedan od načina za zajedničku promjenu negativnog imidža koji još imaju posebno zemlje zapadnog Balkana zbog nedavne ratne prošlosti.

"Lakše je tu negativnu sliku mijenjati zajedničkom promocijom naše kulturno-istorijske baštine i turističke ponude, nego odvojeno i pojedinačno, kako se to uglavnom do sada radilo", kazao je.

On je ocijenio da u situaciji svjetske ekonomske krize zajednička saradnja država može ublažiti njene negativne posljedice na kulturnu turističku ponudu. BiH kroz regionalnu saradnju sa zemljama koje imaju snažniju turističku tradiciju i privredu može značajno poboljšati svoje turističke i razvojne performanse.

Radmanović je ponovio da BiH, nažalost, još ne koristi u potrebnoj mjeri svoju kulturnu različitost i bogatstvo u turističke svrhe. Pored značajnih spomenika kulture i prirodnih ljepota, za veći dolazak stranih turista potrebno je promijeniti dosadašnje loše navike, prihvatiti nove evropske standarde i osposobiti turističke menadžere i radnike.

Dodao je i da će poboljšanju turističke ponude BiH doprinijeti izgradnja putnog koridora 5-C, koji će povezati zemlje regiona.

"Naš cilj u BiH jest da čuvajući svoj kulturno-istorijski identitet i bogatstvo različitosti budemo dio šireg evropskog kulturnog i ekonomskog prostora. To je moguće postići i kroz turističku ponudu i otvaranje naših kulturnih i istorijskih znamenitosti gostima i turistima iz Evrope i svijeta", zaključio je Radmanović obraćanje učesnicima skupa, navodi se u saopćenju Predsjedništva BiH.

fena

/ Najčitanije