Prezentirano istraživanje o uvođenju modernih nastavnih metoda
Radiosarajevo.ba
Alumni asocijacija Centra za postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (ACIPS) predstavila je danas istraživanje o temi ''Loše škole ili loše obrazovne politike - kome zvono zvoni?'', koje ima za cilj uvođenje modernih, inovativnih i interaktivnih nastavnih metoda u srednje škole BiH.
Za razliku od modernih metoda nastavnih procesa koji se fokusiraju na učenike i potiču interaktivne nastavne metode koje učenje čine primamljivim, srednjoškolsko obrazovanje u BiH karakteriše zaostali pristup u prenošenju (ex cathedra predavanja) i savladavanju znanja (učenje napamet).
ACIPS-ovo istraživanje pokazuje da su uzroci ovakvog stanja u BiH inicijalno obrazovanje nastavnog kadra koje nije dovoljno usmjereno ka pružanju savremenih didaktičkih znanja te neadekvatan sistem stručnog usavršavanja profesora koji već rade u struci.
Predsjednik ACIPS-a Sanel Huskić smatra da je istraživanje pokazalo da obrazovni sistem u našoj zemlji može da bude bolji ako se svjesno investira u njega.
''Ustav BiH je bitan za izmjene obrazovnog sistema u BiH, ali postoje manje stvari od kojih možemo krenuti za koje je potrebna samo politička volja. Istraživanje je pokazalo da profesori i nastavnici nisu u mogućnosti da provedu moderne nastavne procese, jer im država ne pruža neophodnu obuku'', kazao je Huskić.
Da bi se pokrenulo provođenje mjera koje mogu pokrenuti uvođenje inovativnih i interaktivnih nastavnih metoda u srednjem obrazovanju potrebno je veće ulaganje u nastavna pomagala i opremanje kabineta za praktični rad, kao i uspostava boljih standarda profesionalnog razvoja profesora.
''Određene reforme obrazovanja su provedene, ali preskočeno je srednjoškolsko obrazovanje, a to su godine kada učenici najbolje uče i kada se usmjeravaju i spremaju za univerzitetsko obrazovanje. Nastavnici i profesori se moraju konstantno usavršavati i potrebno je uvesti aktivno učenje, gdje se učenik ne boji učitelja, već se zajedno sa njim sprema za test'', izjavila je profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Lamija Tanović.
Da bi se potaklo rješavanje ovog društvenog problema, istraživanje naglašava poseban značaj na potrebu za socijalnim dijalogom na nivou lokalnih zajednica, između vijeća učenika i roditelja i lokalnih samouprava, regionalnih i kantonalnih institucija i ministarstava te odgovornih institucija.
Za razliku od modernih metoda nastavnih procesa koji se fokusiraju na učenike i potiču interaktivne nastavne metode koje učenje čine primamljivim, srednjoškolsko obrazovanje u BiH karakteriše zaostali pristup u prenošenju (ex cathedra predavanja) i savladavanju znanja (učenje napamet).
ACIPS-ovo istraživanje pokazuje da su uzroci ovakvog stanja u BiH inicijalno obrazovanje nastavnog kadra koje nije dovoljno usmjereno ka pružanju savremenih didaktičkih znanja te neadekvatan sistem stručnog usavršavanja profesora koji već rade u struci.
Predsjednik ACIPS-a Sanel Huskić smatra da je istraživanje pokazalo da obrazovni sistem u našoj zemlji može da bude bolji ako se svjesno investira u njega.
''Ustav BiH je bitan za izmjene obrazovnog sistema u BiH, ali postoje manje stvari od kojih možemo krenuti za koje je potrebna samo politička volja. Istraživanje je pokazalo da profesori i nastavnici nisu u mogućnosti da provedu moderne nastavne procese, jer im država ne pruža neophodnu obuku'', kazao je Huskić.
Da bi se pokrenulo provođenje mjera koje mogu pokrenuti uvođenje inovativnih i interaktivnih nastavnih metoda u srednjem obrazovanju potrebno je veće ulaganje u nastavna pomagala i opremanje kabineta za praktični rad, kao i uspostava boljih standarda profesionalnog razvoja profesora.
''Određene reforme obrazovanja su provedene, ali preskočeno je srednjoškolsko obrazovanje, a to su godine kada učenici najbolje uče i kada se usmjeravaju i spremaju za univerzitetsko obrazovanje. Nastavnici i profesori se moraju konstantno usavršavati i potrebno je uvesti aktivno učenje, gdje se učenik ne boji učitelja, već se zajedno sa njim sprema za test'', izjavila je profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Lamija Tanović.
Da bi se potaklo rješavanje ovog društvenog problema, istraživanje naglašava poseban značaj na potrebu za socijalnim dijalogom na nivou lokalnih zajednica, između vijeća učenika i roditelja i lokalnih samouprava, regionalnih i kantonalnih institucija i ministarstava te odgovornih institucija.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.