Nezadovoljstvo radom vlade prijetnja po Lisabon

Nezadovoljstvo Iraca njihovom vladom moglo bi ugroziti ratifikaciju Lisabonskog ugovora, prijeteći ponovno ambicijama EU-a da osigura veću ulogu u svijetu, piše Reuters.

Do sada se vjerovalo da će ekonomska kriza, koja je nekoć moćnog 'keltskog tigra' pretvorila u najslabiju kariku eurozone, osigurati prihvaćanje Lisabonskog ugovora na referendumu 2. oktobra jer Irci strahuju da će, odbace li ga drugi put, ugroziti svoj položaj u Evropskoj uniji i izložiti se riziku kraha kakav je doživio Island.

No, samo četiri sedmice prije glasanja, zadnja ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da se podrška Lisabonskom ugovoru smanjuje.

Ugovor trenutno podržava 46 posto Iraca, broj neodlučnih porastao je za sedam posto na 25 posto, a protivnika za jedan posto na 29 posto, pokazalo je ispitivanje TNS-a provedeno u ponedjeljak i utorak na uzorku od 1.000 ispitanika.

Irski ministar vanjskih poslova Micheal Martin priznao je da će biti teško osigurati ratifikaciju, a nezadovoljstvo glasača vladom tomu ne ide u prilog.

„Postoji rizik da znatan broj ljudi u znak prosvjeda ponovno glasa protiv“, ocijenio je Austin Hughes, glavni ekonomist irske banke KBC. „Postoji opasno ozračje 'k vragu sa svima'“.

Prošlogodišnji referendum nije uspio zbog nerazumijevanja sadržaja Lisabonskog ugovora i neučinkovite službene kampanje te glasnih i dobro organiziranih protivnika koji su to znali iskoristiti, dovevši vladu u nezgodnu poziciju emotivnim argumentima o pobačaju, neutralnosti i poreznoj politici.

Drugo „ne2 zaustavilo bi, možda čak zauvijek, planove EU-a da dobije predsjednika, ministra vanjskih poslova i bolji sistem donošenja odluka, jer Lisabonski ugovor moraju ratificirati sve države članice.

Poljski i češki predsjednik ne žele potpisati zakon o njegovoj ratifikaciji dok se ne izjasne Irci.

Isprva se činilo da bi irskom premijeru Brianu Cowenu ove godine moglo biti lakše.

Cowen je osigurao ustupke Bruxellesa u ključnim pitanjima, uključivo zadržavanje irskog povjerenika u Evropskoj komisiji, što bi trebalo neutralizirati većinu argumenata protivnika ugovora iz 2008.

Protivnici ugovora u međuvremenu su izgubili potporu poslovnog čovjeka Declana Ganleya, koji se povukao kada nije osigurao mjesto u Evropskom parlamentu. Osim toga, Irci su zbog ekonomske krize jako sretni što su u Evropskoj uniji.

No, ozračje nije sjajno. Nedavno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da tri četvrtine Iraca žele promjenu vlade nezadovoljni zbog povećanja nezaposlenosti, poreza i budžetske štednje.

Najbrži put da se smijeni vladu bilo bi drugo „ne“ Lisabonskom ugovoru. Uprkos tomu, svi analitičari ne očekuju da će glasači biti tako osvetoljubivi kada se nađu pred glasačkim kutijama.

„Vladu su već dobro isprašili na evropskim izborima i postoje naznake da ljudi jako dobro znaju da 'ne' na drugom referendumu ne bi pomoglo sadašnjoj situaciji“, smatra Hugo Brady, znanstvenik Centra za evropsku reformu.

Obje strane pokušavaju iskoristiti situaciju u ekonomiji, no protivnici ugovora, uz podršku nekih sindikata, prvi su počeli upozoravati da je Lisabonski ugovor loš za radnička prava.

Vlada, svjesna slabosti prošlogodišnje kampanje, pokrenula je ove sedmice svoju ofenzivu sloganima koji naglašavaju koliko Irska ovisi o Evropi.

Budući da zadnje ankete pokazuju povećanje broja neodlučnih birača, vladi i glavnim političkim strankama potrebna je dobro koordinirana i uvjerljiva kampanja. Znakovi za sada nisu dobri. Političke stranke ne slažu se ni oko čega, a Cowen još nije uspio poboljšati komunikaciju s javnošću.

Premda Dublin tvrdi suprotno, Irci i dalje slabo razumiju EU, pokazalo je zadnje ispitivanje Eurobarometra. Vlada je već morala opovrgnuti optužbe da će Lisabonski ugovor uzrokovati smanjenje minimalne plaće u Irskoj.

Prihvaćanje Lisabonskog ugovora poslalo bi jasnu, pozitivnu poruku međunarodnim ulagačima, no čini se da premoćna pobjeda nije izgledna. „Biće 'da', ali nerado i mrzovoljno“, rekao je Brady.

Hina/radiosarajevo.ba