Neophodan kompromis u finansiranju "klimatske politike"

Lideri zemalja članica Evropske unije nastavljaju u petak u Briselu sastanak na vrhu na kojem će pokušati pronaći kompromis oko raspodjele tereta u finansiranju mjera za borbu protiv klimatskih promjena.

Dogovor prije Kopenhagena

U četvrtak, prvi dan samita, šefovi država ili vlada zemalja članica Evropske unije uspjeli su postići dogovor koji bi trebao osigurati potpis češkog predsjednika na zakon o ratifikaciji Lisabonskog ugovora i tako otklonili zadnju prepreka za stupanje na snagu toga dokumenta.

Rasprava o finansiranju borbe protiv klimatskih promjena započela je u četvrtak, ali dosad nisu postignuti nikakvi rezultati. Tokom noći, švedsko predsjedništvo je radilo na kompromisnom tekstu koji je u petak stavljen na stol čelnicima zemalja članica.

Evropska unija nastoji postići dogovor kako bi na svjetsku konferenciju o klimi, koja počinje 7. decembra u Kopenhagenu, došla s jedinstvenim stajalištem.

100 milijardi za siromašne zemlje

Prema nacrtu dokumenta, EU predlaže da se pomoć razvijenog svijeta nerazvijenim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena fiksira na 100 milijardi eura godišnje do 2020. godine, ali se ne spominje koliko bi udio EU-a trebao biti u toj brojci.

"Evropska unija spremna je preuzeti svoj dio u međunarodnim naporima", kaže se u nacrtu dokumenta, ali bez navođenja iznosa.

Dio zemalja članica, u prvom redu Njemačka, Francuska i Italija, ne žele javno reći koji bi to bio iznos s kojim bi Unija sudjelovala u troškovima, jer nisu sklone otkriti sve karte prije nego što to učine i Sjedinjene Države i Kina.

Kriterij količine zagađivanja smeta malim zemljama

Druga skupina zemalja ne slaže se s takvim pristupom. "Iako neki žele iz taktičkih razloga pričekati ili zadržati rezerve u džepu, došlo je vrijeme da EU stavi novac na stol", rekao je danski premijer i domaćin samita o klimi Larsk Lokke Rasmussen.

Osim oko udjela EU-a u troškovima, ne postoji suglasnost ni oko raspodjele tereta unutar same Unije. U igri su dva kriterija prema kojem bi se određivao udio svake zemlje članice.

Prvi predviđa da troškovi podjele budu u skladu s količinom emisije ugljikovog dioksida u svakoj zemlji članici, a drugi da se udio svake članice odmjeri prema njezinu bogatstvu, odnosno sposobnosti plaćanja.

Poljska i skupina novih zemalja članica, koje imaju veliki broj termoelektrana, ne žele prvi kriterij jer smatraju da bi na taj način bile kažnjene.

Poljska i još sedam zemalja srednje i istočne Evrope želi da EU postigne dogovor o raspodjeli unutar same Unije prije nego se iziđe s iznosom koji je Unija spremna platiti u okviru međunarodnih napora, prenijela je Hina.

Varšava čak prijeti da će u slučaju da ne bude dogovora unutar EU-a o tome te zemlje doći na konferenciju u Kopenhagen s prijedlogom različitim od ostatka Unije što bi, kako se ocjenjuje, dodatno uzdrmalo ugled Evropske unije koja želi biti predvodnik borbe protiv klimatskih promjena u svijetu.

fena/radiosarajevo.ba