Mala škola politike: Šta to danas biramo?

Danas se održavaju opći izbori u Bosni i Hercegovini, sedmi od stjecanja nezavisnosti.

Na izborima učestvuje 98 političkih subjekata: 50 političkih stranaka, 24 koalicije i 24 nezavisna kandidata.

Priredila: Aleksandra Kuljanin, Radiosarajevo.ba

Predstavnici koji dobiju najveći broj glasova ući će u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta BiH, Predstavnički dom FBiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predsjedništvo Republike Srpske, te u skupštine kantona.

Na današnjim općim izborima građani biraju 518 nosilaca mandata.

Prisjetimo se za šta su nadležne ove institucije i šta trebamo očekivati od izabranih zastupnika u naredne četiri godine.

Predsjedništvo BiH

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine čine tri člana - dva iz bošnjačkog i hrvatskog naroda u bh. entitetu FBiH i jednog iz srpskog naroda iz bh. entiteta Republike Srpske.

Članovi Predsjedništva rotiraju se svakih 8 mjeseci na mjestu Predsjevajućeg, a prvi koji izvršava tu ulogu biće kandidat koji osvoji najviše glasova u utrci za Predsjedništvo.

Prema Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma, ili Ustavu BiH, Predsjedništvo je nadležno za: vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član, pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora; izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine, predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara, izvještavanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva, koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini, te vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.

Dakle, Predsjedništvo BiH ne donosi zakone niti utiče na predlaganje i kreiranje istih. Uloga tročlanog Predsjedništva uglavnom se svodi na vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, te komunikaciju sa drugim državama i njihovim liderima.

Parlament Bosne i Hercegovine

U Predstavnički/Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bit će izabrano ukupno  42 poslanika/zastupnika od čega 28 iz bh. entiteta FBiH i 14 iz bh. entiteta RS.

Parlamentarna skupština BiH ima nadležnost donositi ustav i zakone; donositi proračun; sudjelovati u vođenju vanjske politike; nadzirati rad Vijeća ministara BiH i tijela državne uprave te ima nadležnosti vezane za izbor dužnosnika i radnih tijela.

Najveći dio svoje djelatnosti Parlamentarna skupština BiH ostvaruje donošenjem zakona. U Ustavu je određeno da su to zakoni koji su potrebni za izvršavanje odluka Predsjedništva BiH i izvršavanje odgovornosti Parlamentarne skupštine određenih u Ustavu. Glede budžetske nadležnosti, Parlamentarna skupština usvaja budžet i završni račun, te na taj način ostvaruje ustavnu obavezu odlučivanja o izvoru i visini sredstava za rad institucija BiH i za podmirivanje njezinih međunarodnih obaveza. Parlamentarna skupština na prijedlog Predsjedništva svake godine usvaja budžet koji će pokrivati navedene izdatke za izvršenje odgovornosti institucija BiH. Osnovni izvor prihoda bosanskohercegovačkog budžeta su kotacije entiteta i to ponovno u razmjeru dvije trećine Federacija BiH i jedna trećina Republika Srpska.

Prema Ustavu BiH, vanjsku politiku Bosne i Hercegovine vodi Predsjedništvo. Ipak, Parlamentarna skupština daje saglasnost kod zaključivanja međunarodnih ugovora, a bez nje Predsjedništvo ne može ratificirati međunarodni ugovor, niti on može stupiti na snagu. Parlamentarna skupština nadzire rad Vijeća ministara, koje je dužno dati ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine najviše je zakonodavno tijelo pod čije nadležnosti spada cijela teritorija BiH.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Na izborima za zastupnike Predstavničkog doma Parlamenta Federacije neposredno se bira 98 zastupnika, davanjem glasa za političku partiju ili koaliciju. Glasanje se vrši samo na teritoriji Federacije BiH, a raspodjela mandata se vrši po proporcionalnom sistemu raspodjele. Mandat poslanika Predstavničkog doma Federacije BiH traje četiri godine. Najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda mora biti zastupljeno u Predstavničkom domu. Od 98 mandata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, direktno se bira 73 predstavnika,a 25 mjesta su kompenzacijski mandati.

Parlament Federacije nadležan je za: izbor Predsjednika i Podpredsjednika Federacije, podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu o smjeni Predsjednika ili Potpredsjednika Federacije, potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije većinom glasova, donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti, davanje saglasnosti za svaku upotrebu vojne sile od strane Federacije, koja mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, davanje ovlašćenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, davanje smjernica Premijeru u vođenju vanjskih poslova, odobravanje međunarodnih sporazuma većinom glasova, finansiranje armije Federacije i odobravanje imenovanja oficira,  donošenje budžeta Federacije i zakona o oporezivanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi način.

Šta biraju građani Republike Srpske?

Direktno na izborima bira se i predsjednik i dva potpredsjednika bh. entiteta RS.

Predsjednik Republike Srpske predstavlja Republiku Srpsku; predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade; predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta; ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini te je dužan proglasiti zakon koji je ponovno usvojen u Narodnoj skupštini; daje pomilovanja; dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom; obavlja poslove iz oblasti sigurnosti i odnosa Republike Srpske s drugim državama i međunarodnim organizacijama; ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva šefove predstavništava Republike Srpske u inozemstvu i predlaže veleposlanike i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske; obrazuje savjetodavna tijela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti; može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Vlade i predsjednika Narodne skupštine, odlučiti da Narodna skupština bude raspuštena; može tražiti od predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske sazivanje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske; ima pravo predlaganja zakona, drugih propisa i općih akata; može, bez ograničenja, pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom; može podnijeti prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike Srpske; saziva i predsjedava sjednicama Senata kao savjetodavnog tijela najviših ustavnih institucija Republike Srpske; određuje koji će ga potpredsjednik Republike zamijenjivati ​​u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoju funkciju.

Dva potpredsjednika RS-a biraju se iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Narodna skupština Republike Srpske je najviše predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj, a njen saziv se bira na općim izborima, glasanjem u entitetu Republika Srpska. Sastoji se iz 83 narodna zastupnika.

Narodna skupština odlučuje o promjeni Ustava Republike Srpske, donosi zakone, druge propise i opće akte, donosi plan razvoja, prostorni plan, budžet i završni račun, utvrđuje teritorijalnu organizaciju Republike Srpske, raspisuje republički referendum, raspisuje republički javni zajam i odlučuje o zaduženju Republike Srpske, raspisuje izbore za narodne zastupnike i za predsjednika RS-a,  bira, imenuje i razrješava funkcionere, u skladu sa Ustavom i zakonom; vrši kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom i zakonom te daje amnestiju.

Narodna skupština bira i 5 predstavnika iz reda srpskog naroda za saziv Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Kantonalne skupštine

U kantonalnim skupštinama u bh. entitetu Federacija BiH najviše zastupnika bira se u kantonima Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i Sarajevskom po 35, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Unsko-sanskom po 30, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10 (Livanjskom) po 25, Zapadnohercegovačkom 23, a Posavskom kantonu 21 zastupnik.

Nadležnosti kantonalnih skupština određene su ustavima kantona i mogu se razlikovati. Za primjer navodimo Skupštinu Kantona Sarajevo, čije su nadležnosti sljedeće: priprema i dvotrećinskom većinom usvaja Ustav Kantona; donosi zakone i druge propise u okviru izvršavanja nadležnosti Kantona, izuzev propisa koji su ovim Ustavom ili zakonom dati u nadležnost Vlade Kantona; bira i razrješava predsjednika i podpredsjednika Kantona sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu; utvrđuje politiku i donosi programe razvoja Kantona; potvrđuje imenovanje Premijera, zamjenika Premijera i članova Vlade Kantona; osniva kantonalne i općinske sudove i utvrđuje njihove nadležnosti; bira sudije kantonalnih sudova sukladno Ustavu Federacije i Ustavu Kantona Sarajevo; usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje; bira zastupnike u Dom naroda Federacije sukladno Ustavu Federacije; odlučuje o prijenosu ovlaštenja Kantona na općinu i Federaciju; odobrava zaključivanje ugovora i sporazuma u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodne suradnje; provodi istragu sukladno ovom Ustavu i posebnim propisima.

Potvrđivanje rezultata općih izbora 2014. Centralna izborna komisija BiH saopćit će najkasnije 11. novembra.

Nakon toga počinju da teku ustavni rokovi za konstituisanje novih saziva parlamenata i skupština u BiH.

Nakon mjesec dana predizborne kampanje i mnogo godina (ne)rada koje su nam stranke i kandidati prezentirali, građani danas izlaze na izbore, da biraju ono što oni žele. Zapamtite ljude koje ste birali i u naredne četiri godine, kroz institucije u kojima su, pratite njihov rad. Birat će se ponovo, za četiri godine.