Znate li šta je i gdje se u Sarajevu nalazi Kleopatrina igla?

Kleopatrina igla je impozantan obelisk od crvenog granita, visok oko 21 metar, koji danas stoji u New Yorku, na Trgu Lenox. Iako ime sugeriše povezanost s čuvenom egipatskom kraljicom Kleopatrom, obelisk je mnogo stariji – izvorno je podignut u drevnom Heliopolisu, a kasnije prevezen u Rim.

Tek 1881. godine, kao simbol moći, kulture i trijumfa, dospio je u Sjedinjene Američke Države.

Ali kako je ova monumentalna priča povezana sa Sarajevom?

Odgovor leži na samom ulazu u grad, u stijenama iznad Miljacke. 

Na ovom putu prema gradu nalazi se i šetalište Dariva, koje se prostire od Bentbaše do Kozije ćuprije. Ime je dobilo po Josefu Da Rivi, austrijskom gostioničaru koji je 1889. godine otvorio kafanu na ušću Mošćanice u Miljacku. Povezao je kafanu s podrumom u kojem je čuvao vlastito vino, stvorivši prvu gradsku vinariju i kupalište, čime je Dariva postala omiljeno izletište Sarajlija.

Na Darivi se nalazi i stijena Babin zub – poznata i kao sarajevska Kleopatrina igla. U vrijeme Austro-Ugarske, stijena je podsjećala na egipatske obeliske. Popeti se na nju bio je čin hrabrosti i ponosa. Prvi koji je to, navodno, učinio bio je Abdulah Šero, sin Hasanov sa Hrida. Bašeskija, poznati sarajevski hroničar, zapisao je da se Abdulah na stijenu penjao još krajem 18. stoljeća, bez ikakve opreme, naveo je Amer Ljubović u knjizi Sarajevo - između legendi i historije.

"Za 1787. godinu (1201. hidžretske) Bašeskija kaže da je te godine umro 'Šero koji se bez ljestava penjao na stijenu na Bentbaši, visoku koliko munara'", zapisao je Ljubović. 

Ljubović je dodao da je i poznati sarajevski arhitekta Mufid Garibija Babin zub svrstao u takozvane Kleopatrine igle.

"Među njima je u Sarajevu najpoznatija Duga stijena, kako je nekada zvaše, a danas je u narodu poznata kao Babin zub. Nju je, pored Sarajlija, zapazila i vojska sultana Fatiha, a i on lično kada su se ulogorili u današnju Bijelu tabiju. Ta čudna i visoka vertikala nagovijestila je sultanu nicanje drugih kamenih vertikala u gradu. Odatle je proučen prvi ezan nakon osvajanja grada pa je on preporučio Sarajlijama da grade kamene munare na svim brežuljcima, kako su vakifi poslije i napravili.

Stijena nije bila samo lijepa, nego je i njen oblik nosio veliku tajanstvenost. Baba bijaše titula za istinske sufije, a označavala je produhovljenost, mudrost i poznavanje određenih tajni. Tako nastade Babina stijena ili 'tajnovita stijena'.

Sarajlije ne bi bile to što jesu, a da ne izvrću i ne prilagođavaju sebi termine i nazive, pa se u gradu ona prozva Babin zub zbog slikovitog i šaljivog prikaza starije žene bez mnogo zuba", prisjetio se Ljubović. 

Babin zub ili kako su je nazvali Austrougari Kleopatrina igla danas je jedna od najpoznatijih penjačkih atrakcija u Sarajevu i podsjetnik da i stijene mogu pričati priče, ako ih znamo slušati.