Znate li kako je i zbog čega nastala Dolac-Malta?

Formiranjem grada i njegovim naglim širenjem pojavila se potreba za carinarnicama na ulazima i izlazima iz Sarajeva. One su na jedan način omeđivale područje grada, a služile su kao kontrolni punktovi za robu koja se donosila iz obližnjih sela i drugih gradova. 

Na tu robu država je uzimala porez, a sve je bilo čvrsto uvezano sa šeher-ćehajom (gradonačelnikom) i njegovom službom, piše Dnevni avaz.

Protok ljudi 

"Na ovaj način se kontrolirao protok ljudi i robe. Bilo je mnogo carinarnica, a bile su tako značajne da su kvartovi dobivali ime po njima. Na Vratniku i danas postoji ulica Carina tamo gdje se nekada kontrolirala roba prispjela s istoka. 

Riječ 'carina' u našem jeziku vuče duboke korijene još od nastanka prvih država, a znači carev udio u nekoj robi ili novcu. Austrougarskom okupacijom BiH postala je dio jednog novog sistema, pa su carinarnice postale 'malte' po njemačkoj riječi 'maut'", govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

One su bile popularne u Sarajevu pa je nekoliko kvartova nazvano po njima, a najpoznatija je Dolac-Malta. To je danas jedan od najatraktivnijih kvartova u gradu, smješten između Čengić-Vile i Pofalića, a preko Miljacke graniči i s naseljem Hrasno. 

Mali dol

"Na ovom prostoru bio je jedan mali dol, gdje se polje sužavalo te je bilo idealno mjesto za carinarnicu. Nikla je tu poznata malta, gdje se provjeravala i carinila sva roba koja je dolazila sa sjevera Bosne ili iz Beča i drugih carskih centara. 

Tako se oko carinarnice u maloj dolini razvilo čitavo naselje nazvano Dolac-Malta. Na tom prostoru najveći posjednik bila je sarajevska porodica Aganagića, čija se zemlja prostirala oko današnje Paromlinske ulice", kaže Garibija.