Ulična umjetnost: Priča o sarajevskim muralima - kako su nastali i o čemu govore?

Sarajevski murali svjedoče o genocidu u Palestini i agresiji na Sarajevo, predstavljaju spomen-obilježja onih koji su nekada živjeli u tom gradu, ali čine i njegov kulturni identitet.

Ekipa TRT Balkana, zajedno s poznatim bh. muralistom Benjaminom Čengićem, obišla je najatraktivnije murale u Sarajevu.

Proces nastanka murala je uvijek nekako drugačiji i individualan. Autori murala su lokalni aktivisti.

"Murali koji su posvećeni Srebrenici i Gazi definitivno govore o solidarnosti, govore o nekoj zajedničkoj patnji naša dva naroda i nekim vrlo sličnim sudbinama.

Vrlo često zapravao koristimo zidove koji su zapušteni, na kojima još uvijek postoje oštećenja i ožiljci od rata. Potrudimo se da ih dovedemo u neko normalno stanje, da prekrijemo rupe, da ljudima koji žive u zgradama ili kućama na kojima oslikavamo murale također uradimo neku vrstu, ne neku vrstu, nego zapravoa da im uradimo i toplotnu izolaciju, kako bismo olakšali njihov život i pojačali energetsku efikasnost i tek onda oslikavamo murale.

To radimo da bismo pokazali, prije svega da bismo olakšali život ljudima koji žive u zgradama, zatim da bismo pokazali da Sarajevo nije samo grad koji je stradao u ratu, da Sarajevo ima puno više da ponudi i da u današnjem vremenu Sarajevo je zapravo grad kulture i umjetnosti", kazao je bh. muralista Benjamin Čengić.

Mural Farisu Pendeku i slični murali definitivno su opomena društvu i na neki način podsjećaju na grozote koje su nažalost, dio ne našeg, nego i svakog društva na ovom svijetu i podsjećaju da su to stvari koje bi trebalo da se zaustave.

Mural "Zeleni čovjek za bolje sutra", autora Rikarda Druškića, predstavljen je u junu 2020. godine na Svjetski dan zaštite okoliša, a simbolizuje buđenje ekološke svijesti.

Pogledajte cijeli videoprilog: