Zagađenje zraka u Sarajevu: Čeka li nas ista situacija kao prošle godine

Glavni grad BiH posljednjih godina bio je na vrhu liste zagađenih glavnih gradova Europe.

Još jedna zima je pred nama, a tako i problemi koje bi ona mogla stvoriti s obzirom na to da se u proteklom periodu nije poduzelo ništa kako bi se sistemski riješio problem zagađenja zraka u Sarajevu.

Sistem uzbune u Kantonu Sarajevo (KS) se pokreće tek kada zagađenost dosegne mjeru od 400 PM10 (čestice veličine 10 mikrometara), a podaci govore da većina evropskih gradova stanje uzbune plasira na mjerama između 100 i 150 ovih štetnih čestica.

Ponovit će se ista situacija kao prošle godine

Ljekar u Službi za zaštitu i unapređenje životne sredine Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Zlatan Hamza izjavio je za Anadolu Agency (AA) da je u posljednje vrijeme zabilježen blagi trend rasta štetnih materija, samo PM10 čestica, dok su sumpor-dioksid i azotni oksidi daleko ispod granice.

"PM10 čestice usljed loženja i saobraćaja su u blagom porastu. Nije još vrijeme za uzbunu kao ni za interventne mjere ali šta će biti sve to zavisi od vremenskih prilika, ako bude vjetra bit će manje zagađenja, a ako ga ne bude zagađenje će biti veće", istakao je Hamza.

Međutim, prema njegovim riječima, građane Sarajeva bi mogla čekati ista situacija kao i prethodnih godina jer se sistemski ništa nije riješilo ili promijenilo na bolje.

Svake godine se, poručio je Hamza, ponavlja ista priča. I dalje će, kako je kazao, građani bh. glavnog grada, tokom zime odnosno tokom hladnog vremena pogotovo u vrijeme temperaturne inverzije - kada hladni vazduh ostane u gradu, a topli se popne iznad te "kape", imati iste probleme kao i prethodnih godina.

Ljudi će i dalje ložiti goriva različitog kvaliteta, koristiti plin, drva, a neko i ugalj, a to predstavlja najveći problem za zagađenje uz industrijsko loženje i saobraćaj, koji je manje zastupljen.

"Zagađenje zraka u urbanim sredinama predstavlja jedan od najvećih faktora rizika po zdravlje građana. Tome bi se trebala dati malo veća pažnja. A ako se već sistemski ništa nije riješilo da se smanji zagađenje postoje neke preporuke za građane u cilju zaštite odnosno da umanje uticaj zagađenog zraka za ljudski organizam", pojasnio je Hamza.

Riječ je o osnovnim prepoprukama koje bi svaki čovjek trebao znati, a prvenstveno se radi o smanjenju kretanja u periodima najviše koncentracije zagađujućih materija.

"Preporučuje se boravak na planini, što je više moguće. Osim toga, korištenje maski za lice, ali sa odgovarajućim filterima. Obične hirurške maske i šalovi ne mogu pomoći. Osim korištenja ličnih zaštitnih maski preporučljivo je i unošenje dosta tekućine i svježeg voća i povrća", pojasnio je Hamza.

Neophodna izrada studije

Zagađenje zraka u BiH, posebno u zimskim danima, bilježi se već godinama. Prema riječima Hamze, u BiH nije rađena nijedna studija koja bi dovela u direktnu vezu zagađenje zraka i pogoršanje odnosno nastanak nekih bolesti.

"U svijetu su rađene i to je potvrđeno. Ne bi bilo loše da se udruže zdravstvene institucije i druge relevantne institucije i da se i kod nas uradi studija. Da se jasno pokaže da zagađenje utiče na zdravlje stanovništva i da se donesu pravne regulative koje će sistemski smanjiti zagađenje", naglasio je Hamza.

Preporuke, istakao je, nemaju previše efekta za neko dugoročno rješenje.

"Sarajevo je u kotlini i ne bi trebalo više da se grade visoke zgrade koje zadržavaju vazduh. Tokom zime zrak stagnira, nema vjetra, pogotovo kada je stabilno vrijeme i sve te čestiće ostaju u gradu i mi ih udišemo", rekao je Hamza.

Ukoliko se nastavi trend zagađenja zraka u BiH, posebno u Sarajevu, građani će svakako osjetiti posljedice koje će se odraziti na njihovo zdravlje.

"Svaki organizam je individualan, neko će prije, a neko kasnije osjetiti posljedice. Ukoliko se nastavi ovaj trend zagađenja definitivno svi će osjetiti posljedice. Radi se o posljedicama u vidu stvaranja određenih plućnih bolesti, astme, u nekim slučajevima i karcinoma, povišenog pritiska... Generalno, izlaganje zagađenom zraku odnosno djelovanje na organizam može biti akutno i hronično", pojasnio je Hamza.