Potražnja za stanovima značajno opala u 2013.

U Federaciji BiH u 2013. godini zabilježen je nagli pad stambene izgradnje od skoro 50 posto, pokazuje analiza Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH), javlja Fena.

''Razlozi ovakvih kretanja ukazuju na pad raspoloživog dohotka građana i nizak rast kredita. Otežano je kreditiranje privatnih preduzeća, što je dodatno podstaklo negativan trend i kod nestambenih zgrada'' kazala je za Fenu direktorica Sektora za građevinarstvo PKFBiH Dženana Hodžić.

Prema njenim riječima, potražnja za građevinskim proizvodima, konkretno stambenim jedinicama, značajno je opala u 2013.

''Danas postoji oko 14.000 stambenih jedinica koje čekaju kupca. Ovdje, prije svega, mislimo na novogradnju, koja predstavlja gotov proizvod, a ne nekretnine'', dodala je Hodžić.

Podsticaj države i olakšavanje procesa dobijanja kreditnih sredstava, smatra Hodžić, bio bi značajan doprinos tražnji, prodaji i ulaganju u stanogradnju.

''S druge strane, teško se može očekivati značajniji pad cijena novogradnje, s obzirom na to da se uračunati troškovi, materijal, dozvole, zemljište, lokacija i drugo i ne mogu se umanjiti, jer bi doveli preduzeća u nelikvidnost. Dakle, moguća su umanjenja, opet kod visokih marži, a kada se dođe do osnovice, PDV-a i minimalne zarade, teško da se može očekivati daljnji pad. Nažalost, takvih je većina neprodanih stanova'', kazala je Hodžić.

Međutim, za narednu godinu najavljene su realne investicije u izgradnju hidro i termoenergetskih objekata, pa se očekuje da će to biti faktor koji će doprinijeti i rastu u visokogradnji.

Hodžić naglašava da je učešće građevinskog sektora u ukupnom BDP-u u BiH značajno (prosječno 5 posto), što predstavlja dodatni motiv za jačanje tog sektora.  

Što se tiče plata u ovom sektoru one su, nažalost, u donjem dijelu ljestvice isplaćenih neto plata. Naime, prosječna neto plata građevinskog radnika je 400 KM. 

''Kada su u pitanju mogućnosti bh. građevinskog sektora ističemo pozitivnu činjenicu da su naša preduzeća uspjela da se organizuju u konzorcij, dobiju poslove na autoputu, kupe potrebnu opremu, usavrše kadrove i steknu reference, koje su im neophodne za tendere i dobijanje poslova'', kazala je Hodžić.

BH konzorcij je pozitivan primjer udruženog djelovanja, koji će, moguće, zahtijevati i proširenje kapaciteta, ovisno od osiguravanja sredstava za daljnju realizaciju projekata. Hodžić dodaje da su trenutne mogućnosti realizacije BH konzorcija 70 do 80 miliona eura.

''Za narednu godinu, kako najavljuju u Autocestama FBiH, realna je izgradnja 102 km autoceste, što je finansijski pokriveno. Međutim, postavlja se pitanje daljnjeg finansiranja projekata i samim tim poslovanja građevinskog sektora'', dodala je Hodžić.

Napomenula je da bi diskontinuitet u ovoj oblasti rezultirao odlaskom već osposobljenog kadra, eventualnim gubitkom teško stečenih referenci, zastojem u radu mašina i opreme, koja se još otplaćuje…

''U tom smislu neophodno će biti i otvaranje novih tržišta za bh. građevinsku operativu i van BiH'', kazala je Hodžić.