Parkiran kombi na sred ulice uzrokovao gužve: Zašto javni prostor tretiramo kao vlastiti parking?
Jedan nepropisno parkiran kombi u Vrazovoj ulici u Sarajevu bio je dovoljan da izazove saobraćajni zastoj koji se protezao sve do Titove ulice.
Vozač je ostavio vozilo i udaljio se, a budući da je blokirao jednu od dvije saobraćajne trake, ostali učesnici u saobraćaju morali su se preusmjeravati u drugu, što je usporilo prolazak vozila i stvorilo velike gužve.
Ovakve situacije nisu nepoznanica stanovnicima Sarajeva. Na različitim lokacijama u gradu vozači ostavljaju automobile i kombije na mjestima na kojima ometaju saobraćaj, nerijetko bez mnogo razmišljanja o tome kakve će posljedice njihov postupak imati za druge.
Može li novac prekinuti tridesetogodišnju šutnju: 600.000 KM za informacije o grobnicama u BiH
Nekome je to nekoliko minuta uštede, lakši pristup obližnjem objektu ili izbjegavanje potrage za parkingom, ali za druge takva odluka može značiti čekanje u koloni, otežano kretanje i dodatnu opasnost u saobraćaju.
Kada lična pogodnost postane problem svih
Ono što ovakve primjere čini posebno problematičnim jeste činjenica da se javna površina često doživljava kao prostor koji se može zauzeti čim se za tim ukaže potreba. Vozilo se ostavi na trotoaru, uz raskrsnicu, u saobraćajnoj traci ili na drugom mjestu na kojem ometa kretanje, uz pretpostavku da će drugi učesnici nekako pronaći način da prođu.
Međutim, posljedice nisu jednake za sve. Pješaci su često primorani silaziti s trotoara, zaobilaziti vozila i kretati se dijelovima saobraćajnice predviđenim za automobile.
Posebno je otežano kretanje roditeljima s dječijim kolicima, osobama s invaliditetom i starijim građanima. Vozači, s druge strane, zbog jednog nepropisno ostavljenog vozila mogu ostati u dugim kolonama, a zastoj se može proširiti i na okolne ulice.
Nedostatak parkinga ili nedostatak obzira?
Sarajevo se suočava s problemom ograničenog parking-prostora, posebno u centralnim dijelovima grada. To je pitanje koje se ne može zanemariti kada se govori o nepropisnom parkiranju. Ipak, nedostatak parking-mjesta ne može biti opravdanje za blokiranje saobraćajnice ili ugrožavanje sigurnosti drugih ljudi.
Ovdje se otvara i šire društveno pitanje: koliko smo spremni poštovati pravila kada nam ona ne odgovaraju i koliko vodimo računa o zajedničkom prostoru? Saobraćajna kultura ne ogleda se samo u poznavanju propisa, već i u razumijevanju da javna površina pripada svima i da pravo jednog vozača na kratko zaustavljanje ne može biti važnije od prava drugih da se slobodno i sigurno kreću.
Odgovornost nije samo na vozačima
Pojedinačni slučajevi nepropisnog parkiranja ukazuju i na potrebu za dosljednijom kontrolom i sankcionisanjem takvog ponašanja. Ako vozači procijene da mogu ostaviti vozilo gdje žele, bez stvarnih posljedica, takva praksa može postati dio svakodnevice.
Zato se problem ne može posmatrati samo kroz pitanje gdje parkirati automobil. Potrebni su i bolja organizacija saobraćaja, dostupnija parking-rješenja, efikasniji nadzor i, jednako važno, promjena odnosa prema zajedničkom prostoru.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.