Ljubitelji Bjelašnice pitaju načelnika Trnova Ibru Berila: Kome smeta zaštita prirodnog blaga BiH?

Nakon što je objavljena izjava Ibre Berila, načelnika Općine Trnovo za Fenu, u kojoj kaže kako Bjelašnica ne bi trebala biti proglašena nacionalnim parkom, javnosti se obratila koalicija udruženja koji se brinu o prirodi. Evo šta kažu u svom saopćenju: 

Javnosti želimo skrenuti pažnju na nekoliko bitnih činjenica koje su tom prilikom, slučajno ili namjerno, izostavljene.

Naime, plasiranje informacija o tobožnjim zabranama koje sprečavaju ekonomski razvoj Trnova, za cilj ima isključivo odbranu djelovanja određenih interesnih grupa i lobija: energetskog, građevinskog i šumarskog. Nacionalni parkovi u pravilu imaju nekoliko zona zaštite - nukleus i periferne - pa bi upravo u potonjim moglo doći do ekspanzije gradnje odgovarajućih turističkih objekata, umjesto betonskih monstruma koji su, svjedoci smo, nikli širom Bjelašnice u proteklih sedam godina, kada je područje uživalo status “područja od značaja za FBiH”. S druge strane, nukleusi, poput kanjona Rakitnice, treskavičkih jezera i drugih bisera prirodnog naslijeđa, koje je gosp. načelnik i sam spomenuo, ostali su bez adekvatne zaštite i prepušteni su krivolovcima, negativnim utjecajima nekontrolirane gradnje i neodgovornim “gospodarima” šuma.

Vezano: 'Bjelašnica ne treba biti nacionalni park', smatra načelnik općine Trnovo

Svako može vidjeti da su Bjelašnica i Igman više izbrazdani šumskim vlakama, kojima se izvlači posječena šuma, nego biciklističkim stazama. Stoga, nije najjasnije o kakvom problemu gosp. načelnik priča u vezi s izgradnjom biciklističkih staza – one su redovan sadržaj nacionalnih parkova, ali prizori koje za sobom ostavljaju šumarska poduzeća, nažalost, nisu. Na tvrdnju da je Trnovo "jedina općina bez deponija" ostali smo bez komentara. Upravo zbog divlje deponije, na jednom od najposjećenijih turističkih lokaliteta, Gradina-Umoljani, domaći planinari se moraju crveniti pred stranim turistima, dok su u šumama česta aktivna odlagališta kamionskih guma i ambalaže od motornog ulja.

Razumijemo potrebu za ekonomskim iskorištavanjem prirodnih ljepota, iako ne vidimo bitnu razliku između naplaćivanja ekoloških taksi i ulaznica u zaštićeno područje. Smatramo da zbog loše definiranih nadležnosti, u vezi s upravljanjem zaštićenim područjima, ne bi smjele ispaštati prirodne vrijednosti, jer smo u opasnosti da zbog nedostatka adekvatne zaštite ostanemo bez njih.

Na koncu, izuzetno nas raduje podatak koji je gosp. načelnik iznio o godišnjem broju posjetilaca Bjelašnice, njih čak 500.000, što je snažan argument za što hitnije uspostavljanje zaštićenog područja – nacionalnog parka, a prije svega zbog direktne ekonomske dobiti za ovaj kraj.

Saopćenje za javnost potpisuju: 

• udruženje Zemlja Dinarika iz Sarajeva; 
• Zeleni-Neretva, Konjic; 
• ornitološko društvo Naše ptice, Sarajevo i 
• bh. herpetološko udruženje BHHU Atra.