Hitna pomoć KS: "Radnici na otvorenom su ugrožena vrsta, redovno primamo pozive na intervenciju"

Toplotni val koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu posljednjih dana podiže temperaturu zraka iznad 35 stepeni Celzijusa, a meteorolozi upozoravaju da nas u narednim sedmicama očekuju još topliji dani.

Dok građani traže osvježenje u hladovini i klimatiziranim prostorijama, ljekari upozoravaju na ozbiljne zdravstvene rizike koje ekstremne vrućine mogu izazvati, naročito kod starijih osoba, djece, hroničnih bolesnika i radnika na otvorenom.

Doktor Mirsad Hosić iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ističe da u periodu od 24 sata imaju između 450-500 pacijenata:

"Najčešći uzroci javljanja pacijenata u našu ambulantu jesu upravo kardiovaskularne prirode. Primijetili smo da se u posljednja 2-3 dana javljaju posebno mlađe populacije, vjerovatno zato što su duže vrijeme izloženi suncu. Simptomi su vrtoglavica, visok krvni pritisak, glavobolje, mučnine, povraćanje."

Najčešća oboljenja

Najčešće ugrožene vrste pacijenata su trudnice, stariji kardiovaskularni pacijenti, djeca...

Što se tiče kliničke forme oboljenja koji se javljaju, najčešće su:

• toplotni grčevi (kod ljudi koji rade u vanjskim uslovima)
• toplotna iscrpljenost i
• toplotni udar kao najteža klinička forma kada se morate javiti ljekaru.

Toplotni grčevi, pojašanjava doktor, javljaju se zbog učestalog znojenja i gubitka tjelesne tekućine.

"Zbog toga dolazi do bolnih grčeva. Dovoljno je samo da se sklonite u hlad i pijete dovoljno tekućine", ističe doktor Hosić.

Toplotna iscrpljenost je, dodaje, nešto teža klinička forma od prethodne.

"Ljudi se najčešće žale na umor, glavobolju, vrtoglavicu, nizak krvni pritisak, mučninu i povraćanje. Primarna prevencija jeste da se sklonite sa otvorenog prostora, pijete dovoljno tekućine. Danas ima jako puno farmceutskih pripravaka u vidu rastvora soli pa se oni mogu piti do tri puta dnevno", savjetuje.

Toplotni udar kao najteža forma, manifestuje se naglo sa naglim glavoboljama, mučninom, gubitkom svijesti, i kao najteža forma mogu se javiti emulzije ili epileptički grčevi, upozorava doktor.

Kad pozvati hitnu?

"Ukoliko to primijetite kod sugrađana ili svojih ukućana, morate se javiti na broj 124 ili potražiti prvu zdravstvenu ustanovu", apeluje.

Ističe da je situacija "šarolika" te da imaju veliki broj i pacijenata sa lakšom kliničkom formom koji se sami javljaju, ali i da je veliki broj intervencija po gradu gdje, kaže, imaju 20-40 javih mjesta gdje izlaze na intervenciju.

"Naša primarna dužnost jeste terenski rad i mi prvenstveno pomažemo unesrećenim ljudima na ulici, ali svakako imamo i svoju stacionarnu ambulantu gdje primamo i pregledamo pacijente tokom 24 sata."

Savjet građanima

Građanima savjetuje da smanje izloženost suncu, posebno kritične kategorije stanovništva - mlada djeca, stariji, trudnice - da svoje dnevne aktivnosti završite u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim satima.

"To je primarna intervencija. Sekundarna intervencija bi bila, ukoliko se desi, piti dovoljno tekućine (minimalan dnevni balans je između 1,5-2 litra) jesti dovoljno sezonskog voća i povrća, da bi održali organizam hidriranim."

Ekstremni uslovi rada

Pitali smo doktora šta sa onima koji rade na otvorenom, na suncu i po najvećim temeperaturama (komunalni, građevinski radnici itd).

Dr. Hosić ističe da redovno primaju pozive od te vrste populacije.

"Ne bi bilo loše da poslodavac pomjeri radno vrijeme sat ranije pa da radnici završe posao ranije. Ti radnici su kritična grupa ljudi, oni jesu ugrožena vrsta i dešava nam se da primamo puno poziva na intervencije od tih radnika.

Mi po takvoj prijavi odmah izlazimo na teren jer znamo da rade u ekstremnim uslovima i da moramo biti na visini zadatka. Mi smo tu za naše građane 24 sata", zaključuje dr. Mirsad Hosić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.