FOTO: Latinska ćuprija, Principov most... Kako je vi pamtite?

Najljepši sarajevski mostovi su nastali do kraja XVI stoljeća. Poslije Careve ćuprije i Skenderije, nastaje u prvoj polovini XVI stoljeća treći poznati sarajevski most na mjestu današnje Latinske ćuprije. A drveni most koji se našao između dvije kamene ćuprije dobio je u narodu naziv Drvenija. 1557. godine nastaje četvrti most Čobanija, a 1567. godine peti Ćumurija. 1585. godine nastaje most pod Alifakovcem – današnja Šeher-Ćehajina ćuprija.

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Od 12 kamenih mostova do danas su sačuvana tri. Niti jedan stari drveni most nije sačuvan. 

Latinska ćuprija se s vremenom mijenjala - od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku.

Prvi most se spominje u popisu iz 1541. Sagradio ga je sarač Husein, sin nekog Širmerda. Kameni most gradi sarajevski ajan Ali Ajni-beg 1565.godine.

Inače ovaj most je povezivao desnu obalu Miljacke sa dijelom grada gdje je stanovalo kršćansko (katoličko) stanovništvo, koje je u narodu bilo poznato kao Latinluk. U turskim izvorima zvao se latinluk Frenklul (Franačka) mahala, a po tome se i most službeno nazivao Frenkluk ćuprija

Pošto su mostovi često rušeni u poplavama nabujale Miljacke, tako je Latinska ćuprija više puta građena. Poplava koja je pogodila Sarajevo 1791. oštetila je most, a sredstva za njegovu obnovu izdvaja Hadži Abdulah Briga. Obnova je uslijedila 1798/99. godine. Hadži Abdulah-aga Briga oporučio je svojim zavještanim pismom trećinu svoje cjelokupne imovine, u iznosu od 29.768 groša, u dobrotvorne svrhe, pa je 13. decembra 1797. godine nekoliko uglednih građana Sarajeva zatražilo od kadije da se iz spomenutih sredstava između ostalog podigne i Latinska ćuprija.

Most je imao četiri stuba na kojima je ležalo pet lukova, ali regulacijom Miljacke u 19. vijeku jedan stub je zazidan, a ćuprija ostaje na četiri luka. U masi iznad pilona se vide dva olakšavajuća okulusa, koje vidimo i na grbu Sarajeva. U doba Austro-Ugarske mostu su dodani konzolni trotoari. Tarih je bio ugrađen u korakluku – kamenoj ogradi, koja je uklonjena 1886. godine, a danas se taj natpis čuva u Zemaljskom muzeju. 

U blizini mosta je 1914. godine izvršen atentat na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, te im je na mostu podignut spomenik, koji je porušen 1918. godine.

Dijelovi spomenika se čuvaju u muzeju u Sarajevu. Most je od 1918. do 1992. godine nosio naziv Principov most, po Gavrilu Principu.

Oštećena tokom opsade, Latinska ćuprija je rekonstruisana 2003/2004. godine.