Dimnjačar Medžid Habibović za Radiosarajevo.ba: U Bosni se dimnim plinovima truje 100 hiljada ljudi

Čišćenje dimnjaka, mehaničko i hemijsko čišćenje kotlova, antikorozivna zaštita kotlova - usluge su koje možete dobiti od registriranih i stručnih dimnjačara u Kantonu Sarajevo. 

Dimnjačari baš u ovom predzimskom periodu imaju najviše posla i građani ih vrlo često pozivaju za čišćenje dimnjaka i ostale usluge u opusu njihovog posla.

Neispravni dimnjaci su dimnjaci koji ne zadovoljavaju dimnjačarske norme zbog krive konstrukcije, krive projekcije, krive izvedbe. Najčešći neispravni dimnjaci su bez kontrole i nadzora dimnjačara.

Dimnjačar Medžid Habibović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ističe da je za njih prava sezona posla počela u septembru mjesecu i trajat će sve do prvog snijega.

"Najviše posla svake godine bilježimo od početka septembra pa dok ne padne prvi snijeg. Odmah na početku želim da apeliramo na građane Sarajeva da na vrijeme pozovu dimnjačara kako bi i nama i sebi olakšali posao. Dnevno idemo na 5 - 10 adresa i otklanjamo eventualne kvarove prilikom zapušenja dimnjaka. Nekada i ne stignemo odraditi sve, pa posao prebacimo na kolege koji taj dan imaju manje adresa za uraditi", kaže dimnjačar Habibović za Radiosarajevo.ba.

Tokom grijne sezone preporučuje se poseban oprez i redovito prozračivanje u sljedećim slučajevima:

- Ako je postavljena PVC stolarija, obavezno dovesti svjež zrak u prostorije gdje je smješten kombinirani bojler.

- Kuhinjske nape su također veliki uzrok povrata sagorjelih gasova, te nisu preporučljive.

"Posebnim aparatima provjeravamo prisustvo ugljenmonoksida u određenoj prostoriji, te na taj način znamo šta nam je dalje činiti. Ugljenmonoksid je plin bez boje i mirisa i njegova se prisutnost može jedino prepoznati u sastavu drugih plinova koji imaju miris. Prostorije se njime pune od stropa prema podu, budući da je lakši od zraka. Njegova koncentracija u zraku u iznosu većem od jedan posto izaziva trenutnu nesvjesticu nakon jednog udisaja, pa osoba pada i bez svijesti nastavlja udisati otrovni plin", kaže dimnjačar Medžid.

Brzina trovanja zavisi od koncentracije ugljenmonoksida: od 0,02 do 0,05 posto toksina je granična doza, od 0,1 posto nastupa smrt nakon višesatnog udisanja, a koncentracija od 0,2 posto izaziva smrt nakon sat vremena. Ako se udiše zrak u kojem ima 0,6 posto ugljenmonoksida smrt nastupa nakon 15 minuta.

Medžid Habibović prije rata u Zagrebu je završio školu za dimnjačara, te u razgovoru za naš portal ističe da do sada nije imao slučajeva i problema kojima nije mogao adekvatno odgovoriti.

Porazna statistika

U Sarajevu je u protekle tri godine od neispravnih i zapušenih dimnjaka stradalo 29 osoba, a dimnjačara Habibovič, inače vlasnik jedne dimnjačarske radnje u gradu, kaže da se uglavnom radilo o neoprezu, neinformiranosti i kasnom pozivu prema dimnjačaru.

On napominje koje su to radnje i pojave koje uvelike otežavaju posao dimnjačaru:

- Spajanje uređaja za loženje na dimnjak bez znanja područnog dimnjačara, 

- Promjena vrste goriva bez znanja područnog dimnjačara,

- Nemogućnost pristupa svim dijelovima dimnjaka,

- Nemogućnost demontaže dimovodne (priključne) cijevi,

- Ne postojanje vratašca u području sabirača,

- Izrada novog priključka na već postojećim dimnjacima bez znanja područnog dimnjačara.

Kako ističe dimnjačar Habibović, ukoliko radnici primijete da je u pitanju veće zapušenje dimnjaka, spušta se kamera koja ispituje situaciju unutar dimnjaka.

Također napominje da za sigurnost života i zdravlja stanovništva najveću opasnost predstavljaju postojeći neispravni dimnjaci bez obzira na to bili oni priključeni na kruta, tekuća ili plinovita goriva. Prema statistikama, danas se u Bosni dimnim plinovima kontinuirano truje preko 100 hiljada ljudi, a da toga nisu svjesni ili upozoreni zbog neispravnosti dimnjaka. 

Zbog toga treba što hitnije sanirati neispravne dimnjake.

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!