"Vapaj inteligencije u BiH": Predata peticija za povratak NUB-a u Vijećnicu i odata počast ubijenima

Ispred sarajevske Vijećnice danas, 25. augusta, položen je vijenac u znak sjećanja na spaljivanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH) i četiri njena zaposlenika koji su ubijeni tokom opsade Sarajeva dok su dolazili na posao i pokušavali zaštititi vrijednu historijsku građu.

Vijenac je položen u 12 sati, na dan kada se navršavaju 34 godine od paljenja Vijećnice, jednog od najtežih napada na kulturno i historijsko naslijeđe Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

U znak sjećanja posebno su pomenuti Adela Leota, Aida Buturović, Mirko Azinović i Ante-Slavko Kovačić, zaposlenici NUB-a BiH koji su ubijeni tokom 1992. i 1993. godine.

Nakon polaganja vijenca medijima su se obratili direktorica NUB-a BiH Adisa Žero, akademik Esad Duraković i zamjenica gradonačelnika Sarajeva Mirela Džehverović.

Žero: Krajnje je vrijeme da se knjige vrate u svoj dom

Direktorica NUB-a BiH Adisa Žero kazala je da se i 34 godine kasnije mora govoriti o stradanju biblioteke i zaposlenika koji su izgubili živote štiteći knjižnu građu.

"Danas smo, 34 godine poslije, ponovo na istom mjestu da obilježimo stradanje biblioteke. Mi već 34 godine sjećamo se naših kolega koji su dali svoje živote. U njihovu čast danas smo položili vijenac. Oni su dali svoje živote dolazeći na posao, braneći ovu građu. Mnogi od njih nisu s nama i zaista u to ime želimo svake godine reći hvala im", poručila je direktorica NUB-a BiH.

Žero je naglasila da je ovogodišnje obilježavanje imalo i dodatnu simboliku - predaju peticije kojom se traži povratak biblioteke u Vijećnicu.

"Krajnje je vrijeme da se knjige vrate u ovo lijepo zdanje. Krajnje je vrijeme da se raseljena biblioteka vrati u svoj dom", kazala je Žero.

Dodala je da, ukoliko postoje argumenti protiv povratka NUB-a BiH u Vijećnicu, oni trebaju biti jasno izneseni.

"Ako to ne može, trebaju jasno stati i glasno reći ljudi koji su protiv te ideje. Da nam kažu razloge, da kažu zašto ne može biblioteka ponovo da se vrati u svoju kuću gdje je bila tolike godine i čemu svo ovo zdanje ukoliko ono služi samo za komercijalno izdavanje", poručila je Žero.

Duraković: Meta nije bila zgrada, nego ono što je bilo u njoj

Akademik Esad Duraković kazao je da se spaljivanje Vijećnice mora posmatrati u širem kontekstu napada na Bosnu i Hercegovinu.

"1992. je napadnuta država Bosna i Hercegovina. Spaljivanjem ove biblioteke i Orijentalnog instituta htjelo se obrisati, uništiti kolektivno pamćenje, kulturni i historijski identitet države Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. To je bio cilj", kazao je Duraković.

Prema njegovim riječima, sama zgrada nije bila jedina, niti ključna meta.

"Meta nije bila zgrada, nego je meta bila sadržaj u ovoj zgradi, a to su knjige", istakao je akademik.

Duraković je upozorio da borba za opstanak i adekvatan status NUB-a BiH i danas traje.

"Mi se ne borimo samo za knjigu i biblioteku. Boreći se za nju, borimo se i za status države Bosne i Hercegovine, za njenu državnost", kazao je.

Posebno je ukazao na činjenicu da ni više od tri decenije nakon rata nije trajno riješen status biblioteke, njeno finansiranje i pitanje adekvatnog smještaja.

"Nakon 1992. godine, pa do dana današnjeg, ostao je neriješen status Nacionalne biblioteke u smislu njenog stalnog, stabilnog finansiranja i njenog smještaja", rekao je Duraković.

Govoreći o peticiji, istakao je da je posebno značajna struktura njenih potpisnika.

"U strukturi potpisnika su književnici, umjetnici raznih vrsta, muzičari, slikari, profesori, izdavači. Dakle, imamo jedan vapaj inteligencije u Bosni i Hercegovini, ali i u dijaspori da se najzad provede adekvatna briga o Nacionalnoj biblioteci", poručio je Duraković.

Džehverović: Finansiranje ne bi smjelo biti prepreka

Zamjenica gradonačelnika Sarajeva Mirela Džehverović kazala je da je njen lični stav, kao i stav stranke iz koje dolazi (Naša stranka), da se NUB BiH treba vratiti u Vijećnicu.

Podsjetila je da je i ranije podržavala inicijative u Gradskom vijeću Sarajeva kojima se tražio povratak biblioteke u njeno nekadašnje sjedište.

"Od početka svog mandata, kao vijećnica Gradskog vijeća, kao zamjenica i dopredsjedavajuća Gradskog vijeća, glasala sam za vijećničku inicijativu kojom se traži povratak biblioteke u Vijećnicu. Na tom kursu ostala sam i do danas", kazala je Džehverović.

Istakla je da vjeruje da se razgovorima mogu prevazići pitanja koja se odnose na finansiranje i pravni status.

"Duboko vjerujem u iscrpne razgovore u kojima ćemo doći do zaključka da je to jedini ispravan put da se NUB vrati u Vijećnicu", rekla je.

Dodala je da je potrebno otvoreno razgovarati o svim aspektima povratka biblioteke, uključujući finansijska i pravna pitanja.

"To ne bi smjelo biti prepreka da se NUB vrati u Vijećnicu", poručila je Džehverović, dodajući da bi se dio izuzetno vrijedne i značajne bibliotečke građe mogao vratiti u Vijećnicu.

Peticija upućena institucijama BiH

Nakon polaganja vijenca i izjava za medije, upriličena je i predaja peticije predstavnicima Gradske uprave Sarajeva.

Peticija će potom biti upućena Vijeću ministara BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH, Pravobranilaštvu BiH i Uredu visokog predstavnika. Njome građani traže očuvanje kulturnog naslijeđa, dostojan institucionalni status NUB-a BiH i pronalazak trajnog rješenja za budućnost ove institucije.

Podsjetimo, Vijećnica, nekadašnji dom Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, tokom opsade Sarajeva bila je meta granatiranja tzv. Vojske Republike Srpske. U noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine zapaljena je, a u požaru je uništen najveći dio knjižnog fonda i dokumentarne građe.

Danas, 34 godine kasnije, sjećanje na tu noć nije samo podsjećanje na uništenu zgradu, već i na hiljade knjiga i dokumenata koji su činili kolektivno pamćenje Bosne i Hercegovine - kao i na ljude koji su pokušavali da ih spase.

Više o njenoj historiji i značaju čitajte na linku OVDJE.

O građanskoj inicijativi za povratak knjiga, odnosno Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u zgradu sarajevske Vijećnice, iza koje su snažno stali pisac Semezdin Mehmedinović i akademik Esad Duraković, uz podršku portala Radiosarajevo.ba, možete pronaći na linku OVDJE.