Klimatske promjene, Lisabonski ugovor i zapošljavanje

Samit Evropske unije počinje danas (29. 10.) u Briselu. Lideri zemalja Evropske unije pokušat će da, tokom dvodnevnog sastanka, postignu dogovor o tri bitna pitanja: Lisabonskom sporazumu, klimi i zapošljavanju.

Lideri vlada i zemalja EU tokom dvodnevnog samita u Briselu imat će pune ruke posla. Za institucionalne promjene, koje Evropa nestrpljivo čeka, neophodno je prvo okončati ratifikaciju Lisabonskog sporazuma.

Lideri zemalja EU pokušat će zato da postignu dogovor oko garancija koje je tražio češki predsednik Vaclav Klaus, čiji potpis još jedino nedostaje na ovom reformskom ugovoru. Garancije se odnose na izuzeće Češke iz Povelja osnovnih prava, koja bi mogla da omogući potraživanje imovine Nijemaca protjeranih iz Češke posle Drugog svjetskog rata.

Dvije nove funkcije u EU

Iako je za konačnu ratifikaciju Lisabonskog ugovora potrebno sačekati i odluku Ustavnog suda Češke, a zatim i Klausov potpis, pretpostavlja se da će se lideri EU u Briselu razmijeniti mišljenja i povodom mogućih kandidata za dvije nove funkcije predviđene Lisabonskim ugovorom - stalnog predsjednika Viječa EU i novog šefa diplomatije EU. Za sada su u igri, za tzv. prvog predsjednika EU, nekadašnji britanski premijer Toni Blair i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker.

Spisak kandidata za mjesto šefa diplomatije je duži i tu se nalaze švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, ministar vanjskih poslova Velike Britanije Davi Milliband, austrijska šefica diplomatije Ursula Plasnik, italijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. Među kandidate za prvog čovjeka zaduženog za vanjsku politiku EU ubrajaju se i komesar za proširenje Olli Rehn, nekadašnji komesar Chris Patten, evropski parlamentarac Michel Barniere kao i prethodni generalni sekretar NATO, Jaap de Hop Schefer.

Pretpostavlja se da će konačna odluka o novim čelnim ljudima EU biti donijeta na vanrednom samitu EU koji bi mogao da se održi sredinom novembra.

Duboka neslaganja oko finansiranja zaštite klime

Pitanje borbe protiv klimatskih promjena već dugo se nalazi među prioritetima evropske politike, a evropski lideri će na oktobarskom samitu u Briselu pokušati da prevaziđu duboku podijeljenost kada je u pitanju finansiranje zaštite klime.

Plan kojim se predviđa finansijska pomoć zemljama u razvoju, kako bi sprovele mjere za smanjenje emisije štetnih gasova, podijelio je evropske zemlje u tri bloka.

Prvi blok, na čelu sa Britancima, zalaže se za predviđene fondove, blok na čelu sa Njemačkom najprije želi da vidi ishod razgovora sa svjetske klimatske konferencije u Kopenhagenu, dok zemlje Istočne Evrope, predvođene Poljskom, žele da učestvuju u toj pomoći, ali prema sopstvenim mogućnostima.



Evropski zvaničnici ističu da je dogovor o zaštiti klime na nivou Unije više nego neophodan kako bi EU ostala vodeći akter u svjetskoj borbi za zaštitu klime i tako doprinijela postizanju ambicioznog, globalnog sporazuma po tom pitanju.

Dok evropski lideri raspravljaju o finansiranju zaštite klime, aktivisti za zaštitu okoliša protestuju u Briselu s porukom da EU sama plati svoje klimatske dugove.

Kako do novih radnih mesta?

Iako su vidljivi znaci izlaska iz ekonomske krize, ono na šta upozoravaju ekonomski stručnjaci, a što je vidljivo i u brojkama jeste porast nezaposlenosti. Očekuje se tako da će nezaposlenost u 2010. u 27 zemalja članice EU dostići 11 procenata, a da će od 2008. do 2010. skoro 10 miliona ljudi širom Evrope ostati bez posla.

Upravo zato Evropi je potreban „novi kurs“ kada su u pitanju otvaranje novih radnih mjesta i privredni rast. Očekuje sa da lideri zemalja EU razmotre mogućnosti za uspostavljanje jakog, održivog i izbalansiranog privrednog rasta, koji bi vodio stvaranju novih radnih mjesta i izlasku iz recesije.

Britanski premijer Gordon Brown je pred oktobarski Samit lidera EU istakao da Unija mora da postavi sebi ambiciozan, ali i realan cilj da do 2014. godine otvori 10 miliona novih radnih mjesta. Na evropskim liderima je da se dogovore o eventualnim novim mjerama vezanim za tržište rada, kao što su slobodno kretanje radne snage, bolja informiranost i priznavanje poslovnih kvalifikacija čirom EU.

dw-world.de/radiosarajevo.ba