Kazne za kršenje tržišnog natjecanja premašile 10 milijardi eura

Ukupan iznos kazni koje je EU od 2004. do danas izrekao kompanijama krivima za kršenje tržišnog natjecanja premašuje 10 milijardi eura. Iznos je, međutim, osjetno manji od štete koju je formiranje kartela nanijelo potrošačima u EU, a koja je, prema izvještaju EK o politici tržišnog natjecanja iz 2008., samo od 2005. do 2007. iznosila 7,6 milijardi eura.

EK je ključni zaštitnik jedinstvenog tržišta EU čija je zadaća borba protiv ilegalnih subvencija, organiziranja kartela radi dogovaranja cijena te općenito svih oblika ponašanja kompanija koji narušavaju poštenu tržišno natjecanje u Evropi. Njena uloga dodatno je učvršćena imenovanjem u novembru 2004. evropskom komesarkom za zaštitu tržišnog natjecanja Neelie Kroes.

Usporedbe radi, službeni podaci pokazuju da je u pet godina prije njezina imenovanja ukupan iznos kazni koje je EK izrekao za kršenje poštenog tržišnog natjecanja dosegnuo 3,7 milijardi eura.

Najvažniji Kroesin slučaj ticao se američkog softverskog diva Microsofta, koji je prikupio brojne kazne te je na kraju morao platiti ukupno 1,7 milijardi eura za iskorištavanje svoje dominacije na tržištu s ciljem istiskivanja konkurenata.

Najveća pojedinačna kazna od 1,06 milijardi eura izrečena je u maju američkom proizvođaču računalnih čipova Intelu, proglašenom krivim za podmićivanje malotrgovaca i proizvođača kako bi s tržišta EU istisnuo glavnog rivala AMD.

Što se kartela tiče, najveća kazna od 1,38 milijardi eura izrečena je 2008. četirima proizvođačima automobila koji su se udružili kako bi cijene održali umjetno visokima.

Među ostalim se prominentnijim žrtvama Kroesine borbe nalaze energetski divovi E.ON iz Njemačke te francuski Gaz de France.

U izvještaju se ističe da je EK od 2000. uspio vratiti više od 9 milijardi eura ilegalno isplaćene i nekompatibilne državne pomoći.

No što se tiče pod teretom tekuće krize posrnulog bankarskog sektora, Kroes je dala zeleno svjetlo popuštanju strogih propisa EU o državnoj pomoći kako bi se vladama omogućilo spašavanje banaka koje je kreditna kriza dovela na rub propasti, prenosi Hina.

Hrt.hr/radiosarajevo.ba