Grčka je samo kupila vrijeme

Evropski analitičari i političari slažu se da je drugi program pomoći Grčkoj, dogovoren u utorak, Atini samo kupio više vremena, a neki se već klade na njen tihi izlazak iz eurozone, pišu evropski mediji. Najveće postignuće plana spašavanja je to što je zaštitio ostatak eurozone od širenja grčke dužničke krize, ocjenjuju analitičari.

Usvojen drugi paket pomoći Grčkoj

"To je važan rezultat koji je otklonio rizike od širenja zaraze", rekao je talijanski premijer Mario Monti.

Složeni dogovor, koji predviđa otpis 107 milijardi eura grčkog duga i 130 milijardi eura zajmova do 2014. godine, kupio je vrijeme za stabilizaciju eurozone i jačanje njenih zaštitnih finansijskih mehanizama, ali nije otklonio sumnje u sposobnost oporavka Grčke i dugoročno izbjegavanje bankrota. Švedski ministar finansija Anders Borg to je kazao otvoreno.
 
"Naravno da Grcima ostaje njihova tragedija; to je novi čin u dugoj drami. Mislim da ne bismo smjeli smatrati da su riješili bilo kakve probleme, ali mislim da smo sveli grčki problem na to da bude samo grčki. On više nije prijetnja oporavku cijele Europe i to je još jedan korak naprijed", rekao je on.
 
Da bi dobila pomoć, Grčka se obavezala nastaviti provoditi stroge mjere štednje, koje bi joj trebale omogućiti rast 2014., nakon četverogodišnje recesije koja će joj smanjiti BDP za 17 posto. Međutim čini se da mnogi u to ne vjeruju. Povjerljiv izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Evropske unije i Evropske centralne banke (ECB) upozorava da se grčka fiskalna perspektiva toliko pogoršala da bi njen javni dug 2020. i dalje mogao biti 160 posto BDP-a.
 
Jennifer McKeown, viši ekonomist konzultantske kuće Capital Economics, smatra da će mjere štednje i stroži međunarodni nadzor uz velik otpor javnosti Grčku gurnuti još dublje u recesiju.
 
"Postoji rizik izlaska iz eurozone kasnije ove godine", kazala je.
 
Fawad Razaqzada iz instituta GFT smatra pak da bi Grčkoj uskoro mogao trebati još jedan program pomoći. Ekonomski portal Eurointelligence, koji vodi urednik Financial Timesa Wolfgang Muenchau, također ocjenjuje da je dogovor o pomoći "otvorio put za tihi izlazak Grčke" iz eurozone. Plan spašavanja, ocjenjuje, "ciničan je potez" u koji ne vjeruju ni oni koji su ga dogovorili.
 
Konzervativni grčki političar Antonis Samaras, ozbiljan kandidat za novog premijera, rekao je da se grčki dug može smanjiti samo ekonomskim rastom. No na sam dan dogovora, Grčka je revidirala očekivani deficit za ovu godinu s 5,4 posto na 6,7 posto BDP-a.
 
"Bez oporavka i rasta ekonomije ne mogu se ostvariti čak ni prvi fiskalni ciljevi, niti dug može postati dugoročno održiv", rekao je.
 
"Čak i s ovim dogovorom, većina problema nalazi se pred Grčkom a ne iza nje, rekao je Sony Kappor, glavni direktor ekonomskog think tanka Redefine, za kojeg su političke i socijalne pretpostavke dogovora "previše optimistične".
 
Njemački ministar finansija Wolfgang Schaeuble također je sumnjičav i smatra da se o pretpostavkama na kojima se temelji plan spašavanja Grčke "doista može raspravljati."
 
U članku za Financial Times, bivši zamjenik poljskog ministra finansija Gregorz Kolodko još je više pesimističan, upozoravajući da Grčka srlja u katastrofu. „Oni srljaju u katastrofu koja se već odvija, premda polako. Varanje javnosti, pogrešno računanje i zavaravanje tržišta nisu ni strategija niti politika. To je obična glupost".