Euzičke razglednice: Slovaci sebe zovu 'nacijom koja pjeva'

Koliko poznajete muziku Slovačke? U novoj emisiji Euzičke razglednice, urednik i voditelj Elvis J. Kurtovich nam predstavlja muziku Slovačke Republike (Slovenská republika), srednjeevropske države koja graniči sa Češkom, Poljskom, Ukrajinom  i Austrijom. Slovačka ima oko 5,4 miliona stanovnika, površinu od 49.035 km², a nakon sporazumne rastave od Češke 1993., postala je članica EU 2004. godine.

Tradicionalna muzika

Na teritoriji današnje Slovačke muzički korijeni sežu još iz praistorije, a najstariji pronađeni instrumenti napravljeni od kostiju datiraju iz vremena keltske "Nitra Culture" 3000 godina p.n.e.

Emisija Euzičke razglednice na programu je Radio Sarajeva srijedom u 18,30 i reprizno subotom u 17,00

Slovaci sebe smatraju "nacijom koja pjeva" a neka ispitivanja pokazuju da je slovačka narodna muzika utjecala na muziku susjednih zemalja.

Planinska  područja srednje i sjeverne Slovačke centri su folk muzike, tu se održavaju najveći festivali na kojima se mogu čuti i pjesme o legendarnom junaku Janošiku. U južnom dijelu zemlje zastupljeni su romski i cimbal sastavi. 

Poznati muzički instrumenti su koncovka, cimbalom i ninera ( vrsta vergla), a slovački tradicionalni duvački instrument fujara nalazi se na UNESCO-voj listi najvažnijih kulturnih dobara usmene i nematerijalne baštine čovječanstva:

Klasična muzika

Neke od najstarijih sačuvanih liturgijskih pjesama datiraju još iz vremena Velika Moravske (9. stoljeće). Polifonija se pojavljuje u 15. vijeku a istaknuti stari majstori su Andreas Neoman (rani 17.vijek), Ján Šimbracký, Samuel Marckfelner (1621–1674), Samuel Capricornus (1628–1665), Johann Kusser (1626–1696).

Pripadnik jezutskog reda František Xaver Budinský (1676–1727) je komponovao prve simfonije na teritoriji današnje Slovačke.

U prvoj polovici 19-og stoljeća, slovačka muzička tradicija se pojavljuje u djelima nekih autora, među kojima je Ján Levoslav Belle (1843–1936). Slovačke melodije se mogu čuti u njegovom djelima, a napisao je i prvu domaću operu izvedenu prvo na njemačkom, a kasnije prevedenu i na slovački Kováč Wieland. 

Poznati kompozitori koji su stvarali u 20. vijeku su Eugen Suchoň, Alexander Moyzes, Alexander Albrecht, Ján Cikker, a istaknuti orkestri su Slovački filharmonijski orkestar iz Bratislave, Državni filharmonijski orkestar iz Košica, Simfonijski orkestar slovačkog radija, Slovački kamerni orkestar...

Festivali sa tradicijom su u Bratislavi (Bratislavské hudobné slávnosti), Levoči (Levočské babie leto), Piešťanský festival...

Popularna muzika

Mladi studenti Jiří Voskovec, Jan Werich, Jaroslav Ježek donose jazz muziku u Slovačku još krajem 20-ih godina, a veću popularnost jazza donosi popularnost swinga krajem 30-ih. To je i razdoblje popularnosti opereta, mjuzikla, kabarea. Veći slovački gradovi imali su kina, kafane, dvorane za ples i klubove kao i svi ostali evropski gradovi. Poznati umjetnici iz tog vremena su Gejza Dusík, Pavol Braxatoris, Otto Kaušitz, Ali Brezovský, František Krištof Veselý, Štefan Hoza...

Nakon 2. svjetskog rata popularna muzika u tadašnjoj Čehoslovačkoj je pod jakim utjecajem cenzure. Ipak od 50-h godina sve veću popularnost uživaju ne samo jazz, nego blues i rock'n'roll, uz tradicionalne polke, valcere, čardaše.

Orkestar Siloša Pohanke bio je najpoznatiji tih godina, a istaknuta imena su Melánia Olláryová, Vieroslav Matušík, Karol Elbert...

Među prvim slovačkim rokerima je bratislavska skupina The Beatmen, (kasnije The Soulmen) sa pjevačem Dežom Ursínym. 

Poznate grupe iz 60-h su još i Prúdy, The Gentlemen, The Blues Five, Mr. Jet, Meditating Four, kantautori Dežo Ursíny, Pavol Hammel, Marián Varga, a 60-te i 70-te godine su obilježene fenomenom velikog broja stranih hitova prepjevanih na slovački što danas razgaljuje srce vašeg muzičkog urednika:

Poznata imena iz 70-h su Collegium Musicum, Provisorium, jazz Fermáta,  Revival Jazz Band. Od 1975. organizuje se festival Bratislava Jazz Days, na koji su dolazili i Stanley Clarke, John McLaughlin, Steve Coleman... Od festivala popularne muzike spomenimo Bratislavsku lýru, na kojemu su nastupale i strane zvijezde kao što su Beach Boys, Cliff Richard, Boney M, , Dubrovački trubaduri...

Još je povoljnija situacija za popularnu muziku nastupila 80-h, odlaskom Brežnjeva sa čela Sovjetskog Saveza i dolaskom Gorbačova... Tu su Marika Gombitová, Marián Greksa, Ľubomír Stankovský, Milan Vyskočányi, Ivona Novotná...

Uz iskusne majstore pojavljuju se i nova imena: Daniel Mikletič, Martin Sarvaš, Josip Urban, skupine Elan i Limit, a interesantno je da su "slobodarske devedesete" i "digitalna revolucija" pogubno djelovali na mnoge zvijezde iz 80-h.

Poznata imena iz 90- h su Maduar, Exile, SALCO, dr. Nikola, Lobby, aktiviraju se i stare zvijezde kao što su Dušan Grün, Eva Máziková, Ivan Heller, Helena Blehárová... Aktivni su bili pop-rockeri  IMT Smile, Jana Kirschner, Peter Lipa, Metalinda...

Godine novog milenijuma donose kao i svugdje komercijalizaciju pop-muzike, pojavu takmičenja talenata, prijašnji festivali gube natjecateljski karakter, a pojavljuju se veliki open-air festivali kao Pohoda Festival u Trenčinu.

Istaknimo imena autora Andreja Šebana, Mariána Vargaa, interpretora kao što su Richard Muller, Ivan Tásler, Zuzana Mojžišová, Szidi Tobias, Zuzana Smatanová, Katka Knechtová, Jana Kirschner, Misha, Tina, Emily...i sastava Horkýže slíže, Konflikt, Plus Mínus, Desmod, No Name, Nocadeň, Polemic, Peha, U.K.N.D, Družina, H16...