Euro nije propao u 2012. godini

Proroci su 2012. godine mnogo toga promašili - Grčka nije napustila eurozonu, euro nije propao, a nijedan od ta dva scenarija se vjerovatno neće ostvariti ni u 2013., piše londonski poslovni list Economist.

Kada je formirana monetarna unija, nisu bili planirani paketi pomoći za pojedinačne zemlje, ali je čišćenje fiskalnog nereda ipak postalo kolektivni zadatak, a rješenje problema se još ne nazire.

Od pomoći je što je privremeni fond za spas, kreiran da pomogne Grčkoj, Irskoj i Portugalu, prerastao u trajni, Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM).

U odgovarajućem trenutku, poslije izbora u Njemačkoj, ta "ublažena" restruktura će se vjerovatno pretvoriti u otpis duga, ocjenjuje Economist.

Problemi u Španiji i Italiji takođe su pokrenuli podjelu odgovornosti i rizika u vezi s bankama. Svega šest mjeseci nakon što su lideri eurozone obećali da će prekinuti "začarani krug" između banaka i država, ministri finansija odobrili su zakonski okvir za uspostavljanje jedinstvene bankarske supervizije u monetarnoj uniji. Kada supervizija bude pokrenuta, ESM će moći direktno da dokapitalizuje posrnule banke.

Naredni korak teba da bude mehanizam za zatvaranje ili restrukturisanje problematičnih kreditora, uz zajednički sistem garancija depozita.

Eurozona, takođe, uvodi još stroža fiskalna pravila. Lideri će sljedećeg juna pregovarati o prijedlozima da države potpišu "ugovore" koji bi ih obavezali na strukturne reforme, u okviru kojih bi državama bila ponuđena pomoć tokom sprovođenja bolnih mjera.

Međutim, nadaleko najvažnija akcija u 2012. bilo je obećanje predsjednika Evropske centralne banke (ECB) Marija Dragija da će "uraditi sve što je potrebno" da spriječi raspad eurozone. ECB je navela da je spremna da kupuje kratkoročne obveznice zemalja u problemima u "neograničenim" količinama, pod uslovom da države pristanu na reforme. Nakon tog poteza banke, troškovi zaduživanja Italije i Španije značajno su pali. Sve pomenute mjere predstavljaju korake u dobrom smjeru, ali postoji opasnost od uljuljkavanja.
 
Veća stabilnost u eurozoni zasigurno će pomoći ekonomiji, ali ECB navodi da je taj blok zemalja ušao u recesiju krajem 2012. i da će se iz nje izvući tek krajem iduće godine.

Recesija je najdublja u problematičnim perifernim zemljama, a nezaposlenost je u stalnom porastu. Više od četvrtine radnika i polovine mladih je bez posla u Španiji i Grčkoj.

Ukoliko se privredni rast ne oporavi, budžetski deficiti biće sve veći, dužnički teret će rasti, a banke će ostati ranjive. Dugotrajna recesija i visoke stope nezaposlenosti takođe bude strahovanja od političkih nemira, upozorava Economist, prenose u ponedjeljak agencije.

Pored toga, sudbina eura zavisiće od odluka zemalja koje najviše novca prilažu u zajedničku kasu, prije svega Njemačke. Kancelarka Angela Merkel oprezna je oko davanja njemačkog novca, uoči izbora u toj zemlji, zakazanih za jesen 2013. godine.

Pozivi Francuske da se kreiraju zajedničke euroobveznice odbijeni su prije više meseci. Alternativna, takođe francuska, ideja da se osnuje zajednički budžet eurozone za borbu s privrednim šokovima odbačena je na samitu EU 13. i 14. decembra.