U oko 25.000 saobraćajnih nesreća poginulo više od 200 osoba

U Federaciji BiH se od 1. januara do 31. augusta dogodilo 19.479 saobraćajnih nesreća, što je za 705 više u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja saobraćajnih nesreća u FBiH 119 je završilo s smrtnim posljedicama, a gotovo 4.000 s teško povrijeđenim osobama.

Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se u Kantonu Sarajevo, zatim u Zeničko-dobojskom kantonu i Srednjebosanskom kantonu.

U svim saobraćajnim nesrećama u FBiH od početka godine najviše su stradali vozači, njih 68. Prema podacima Federalne uprave policije, osim vozača, smrtno su stradali i putnici, njih 31, te 20 pješaka.

U Republici Srpskoj u periodu januar - juli 2016. godine dogodile su se 5.331 saobraćajne nesreće, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.

U saobraćajnim nesrećama u RS-u smrtno je stradalo 78 osoba, a teže je povrijeđeno 387, dok su lakše povrijeđena 1.604 lica.

Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se na području Banjaluke, zatim u Bijeljini, a najmanje na području Trebinja. 

Najčešći uzroci saobraćajnih nesreća na putevima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom i nepoštivanje prvenstva prolaza te vožnja pod dejstvom alkohola.

Budući da se raspoloživi podaci odnose na period do kraja augusta, a od tada je zabilježeno više saobraćajnih nesreća sa smtnim ishodom, broj poginulih na putevima BiH zasigurno je veći od 200.

Osman Lindov, profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov kazao je za Anadolu Agency (AA) da ovi podaci nisu iznenađujući, ali jesu zabrinjavajući, dodavši da će saobraćajnih nesreća i velikog broja poginulih biti dok "ne shvatimo šta znači baviti se ozbiljno sigurnošću u saobraćaju."

Problem saobraćajnih nesreća je svjetski problem, kazao je Lindov i podsjedio na usvojen tekst UN-a o proglašenju Dekada aktivnosti za cestovnu sigurnost (2011-2020), s ciljem smanjenja smrtnosti i povreda koje su posljedica saobraćajnih nesreća.

"Cijela Evropa, gotovo cijeli svijet je proglasio dekadu borbe protiv pogibije u saobraćaju i ona traje do 2020. Mi smo zemlja potpisnica, međutim još nismo napravili ni strategiju na državnom nivou, ni akcioni plan kako se boriti odnosno kako suzbiti rastući problem broja poginulih u saobraćajnim nesrećama", istakao je Lindov.

Kao je kazao, u BiH postoji vrlo malo analiza kojim bi bili utvrđeni stvarni uzroci saobraćajnih nesreća.

"Nešto se pokušava na nižim nivoima, ali ono što državno Ministarstvo transporta mora pod hitno uraditi je donijeti akcioni plan i predložiti prave mjere za rješavanje rastućeg problema povećanja broja poginulih u saobraćajnim nesrećama. To se od njih očekuje evo već osam godina", rekao je Lindov.

Potrebno je uspostaviti bazu saobraćajnih nesreća na državnom nivou, kako bi se provela analiza i potvrdili uzroci nesreće, ocijenio je.

"Čak nam je i Evropska komisija rekla da će nas podržati sa 200.000 eura da napravimo svu bazu o saobraćajnim nezgodama da imamo pravu sliku o tome šta nam se dešava u BiH. To je jedna od prvih mjera i to je polazna tačka, a nakon toga da vidimo gdje su te nezgode, kakve su nezgode i da svaku nezgodu sa poginulom osobom adekvatno analiziramo - da li je uzročnik podloga, odnosno cesta, saobraćajnica, da li je to čovjek, vozilo ili okolina u kojoj se ta saobraćajna nezgoda desila. Na takav način bi se ozbiljno pozabavili analizom i uzrocima i to nije naša pamet, to su provele većina zemalja koje se bave ozbiljno ovom problematikom", kazao je Lindov.