Zoran Milanović je novi-stari predsjednik Hrvatske: Kakav je u prethodnom mandatu bio prema BiH?

Zoran Milanović, koji je sinoć osvojio novi mandat na mjestu predsjednika Hrvatske, često je i s pravom, na ovoj poziciji u prethodnih pet godina, bio na meti brojnih kritika u Bosni i Hercegovini. Nerijetko je davao neprimjerene izjave, a zbog odličnih odnosa sa Dodikom nailazio je na osude i u svojoj zemlji. Kako Milanovićeva politika izgleda iz ugla BiH?

Milanović kao predsjednik vodio je, u najmanju ruku, osebujnu politiku prema našoj zemlji. To je, vrlo često i uvredljivo, pretočavao u izjave, poput one o sapunu i parfemu, rugajući se ideji o građanskoj Bosni i Hercegovini. 

Dovodio u pitanje genocid u Srebrenici

"To što mi funkcioniramo kao građanska država hrvatskog naroda, ali građanska država, u kojoj su prava manjina, pa i onih koji uopće ne predstavljaju manjine nego paradiraju već 20 godina zaštićena kao nigdje u Evropi, to je druga stvar, to je nama na ponos, ali Bosna tako ne može funkcionirati, to je nerealno", govorio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović (20.12.2021.).

Niz se vrlo bzo nastavljao. Dovodio je u pitanje genocid u Srebrenici, zbog čega je bio na udaru kritika. Da se bilo kakve strateške odluke ne mogu donositi bez saglasnosti tri konsitutivna naroda u BiH, od kojih je hrvatski narod, kako on kaže, nezadovoljan. Milanović je uvjeren i da se problem Izbornog zakona u BiH i jednakopravnost Hrvata mogao riješiti uvjetovanjem članstva Finske i Švedske u NATO-u. Ali, uzaludno. A kada mu se drugi ne sviđaju, partnera za dogovor vidi u Miloradu Dodiku.

"Ako je Dodik dobar i Plenkoviću neki dan, i Draganu Čoviću, i ako je on predstavnik Srba u RS, i ako Srbi i Hrvati imaju neke zajedničke interese, to je moj sugovornik. Za razliku od Vučića, njegova povijest djelovanja u ratu je nešto sasvim drugo i s takvim ljudima se razgovara", izjavio je Milanović u debati za drugi mandat na mjestu predsjednika RH.

No, Milanovićeva uloga je u proteklom periodu, smatra predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, bila važna za ujedinjenje hrvatskog državnog stava o položaju hrvatskog naroda u BiH. "Koliko je bitno da Hrvati imaju svoje predstavnike tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima našeg naroda, i u Predsjedništvu i u Domovima naroda i tu je predsjednik Milanović napravio jedan ogroman iskorak u posljednjih pet godina", kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nasuprot Čoviću, nimalo pozitivno mišljenje o Milanoviću nema prvi čovjek SDA Bakir Izetbegović, kojeg je Milanović optužio da radi po nalogu Ankare. "Lako je ustanoviti ko je u trianglu Dodik-Milanović-Izetbegović prijetvoran i prevrtljiv, a ko je ostao dosljedan svojim stavovima i politikama od mladosti do danas. Sve u svemu - bio bih zabrinut kada bi osobe poput Milanovića imale pozitivno mišljenje o meni i mom narodu", stava je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Neuspješan mandat

Mandat Zorana Milanovića predstavnici akademske zajednice, analitičari, novinari, ne ocjenjuju mnogo uspješnim. Profesor Filandra smatra da je za Milanovića Bosna i Hercegovina bila prostor i osnova za razvijanje desničarskih stavova.

"On zapravo koristi BiH i njene aktere za dobijanje biračkog legitimiteta i ništa više. Ono što je za nas kao građane, državljane BiH loše jeste činjenica da u aktualnim hrvatskim politikama već desetljeće i više BiH nema nikakav značajan status", smatra u izjavi za BHRT profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA-e Šaćir Filandra. "Često se u Hrvatskoj govori kako mu je najčešći sugovornik izvan Hrvatske bio Milorad Dodik. On je prilično agresivan bio u svojoj komunikaciji i unutar i izvan Hrvatske. Posebno možemo reći da je izvan Hrvatske BiH bila meta. Očekujem da vodi nešto mirniju politiku s obzirom da mu je to drugi i zadnji mandat", smatra vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Većina smatra da, bez obzira na osobu koja bude sjedila na Pantovčaku, ubuduće treba više poraditi na unapređenju odnosa Sarajeva i Zagreba.