"Zločine ne možemo poništiti, iz njih jedino možemo učiti"

Odgovornost za zločine se može desiti samo ukoliko države preuzmu obavezu da krenu dalje, poručio je predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT), sudija Theodor Meron drugog dana 3. Međunarodne konferencije "Procesuiranje genocida u BiH", javlja Anadolu Agency (AA).

Konferencija je okupila veliki broj pravnih eksperata i studenata prava iz regije koji su u ova dva dana direktno od učesnika Haškog procesa imali priliku dobiti direktna saznanja o dokazima i argumentima o genocidu u BiH.

Dvodnevna konferencija pod sloganom "Usudi se znati" je nastavak stručnih konferencija na temu primjene međunarodnog prava koje imaju za cilj pravno ustanovljene činjenice suprotstaviti revidiranju fakata iz proteklog rata u BiH.

Događaj organizuje Udruženje žrtava i svjedoka genocida u saradnji s Pokretom "Majke enklava Srebrenica i Žepa", uz učešće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), pravnim nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Treća međunarodna konferencija u fokus je stavila prvu pravosnažnu presudu za genocid Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju - predmet "Radislav Krstić", najznačajniju presudu Tribunala.

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT), sudija Theodor Meron, smatra da su ovakve konferencije prvenstveno jer u ovoj učestvuju mladi studenti iz regije koji su, zajedno sa njima, u ova dva dana imali priliku da razmjenjuju iskustva i znanja.

"Odgovornost za zločine se može desiti samo ukoliko države preuzmu obavezu da krenu dalje. Budućnost je u nacionalnim procesuiranjima zločina. Rade skupa sa međunarodnim institucijama koje su ustanovile moderne principe rada", kazao je Meron za AA.

Mark Harmon, bivši tužilac u MICT-u, smatra da je ovo jako bitna konferencija.

"Sjećanja su veoma bitna ukoliko želite da se borite protiv genocida. Konferencija koja uključuje mlade ljude iz cijele regije je veoma važna zbog njihovog obrazovanja i kasnijeg angažmana u borbi protiv negiranja genocida", poručio je Harmon.

Centralno dešavanje konferencije vode mladi ljudi: studenti prava iz BiH, Srbije, Hrvatske i Makedonije, koji kroz simulaciju hipotetičkog slučaja prikazaju process dokazivanja genocida u žalbenom postupku ICTY-a.

Postdiplomac s Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Petković na konferenciju je došao sa još deset kolega. Kako je kazao, ovo je sjajan događaj jer predsjedava Theodor Meron koji je sam po sebi značajno ime međunarodnog krivičnog pravosuđa.

"Ovo je lijepo iskustvo, da vidimo kako poslije 23 godine razmišljaju ove mlađe generacije. Stičem utisak da se ove mlađe generacije i ne moraju da mire jer se nikad nismo svađali. Međutim, svako od nas dolazi iz sredine gdje postoje neprihvatljivi pogledi na rat i ono što se dešavalo i u tom smislu doprinosimo međusobnom razumijevanju", rekao je Petković za AA.

Kada je procesuiranje ratnih zločinaca u pitanju smatra da je nakon više od dvije decenije ostalo još nižerangiranih počinilaca iz policijskih i vojnih struktura.

"To se zaista mora intenzivirati u narednim godinama. Sada je na lokalnim tužilaštvima da intenziviraju ta gonjenja jer polako i svjedoci i materijalni dokazi bivaju prekriveni vremenom", dodao je Petković.

Domagoj Dananić, student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izjavio je za AA da su se studenti iz Zagreba rado odazvali pozivu na ovu konferenciju.

"Riječ je o temi koja je izuzetno atraktivna s obzirom na posljedice koje je ostavilo na naše društvo. To nisu samo zločini koji su se događali u BiH, to su zločini koji su se, između ostalog, događali i u Hrvatskoj. S obzirom da takve zločine ne možemo vratiti unatrag, jedino što možemo jeste da iz njih učimo. Možemo učiti kako ih ne bi ponovo ponavljali", istakao je Dananić.

I to je, naglasio je, ujedno jedna od najčešćih poruka koje, kako majke Srebrenice tako i ostali učesnici ove konferencije, upućuju mlađim generacijama.

"Da uče iz pogrešaka starijih, da se ne zanose i ne dopuštaju da se društvo truje. Upravo na ovakvim konferencijama i kongresima je i mogućnost da mlađe generacije zajedno učestvuju i iznose stavove i mišljenja i da se pri tome pomaže pomirenju u regiji koja ne smije ostati samo neka floskula", poručio je Dananić.

Govoreći o tome da li se radi dovoljno na procesuiranju genocida u BiH rekao je da se procesuiralo u okviru Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, koji ima svoje i prednosti i mane.

"Ono što je pozitivno jeste da je kroz taj jedan Tribunal osiguran sustav koji je počiniteljima pružio pravo, a žrtvama u konačnici pravdu", dodao je on.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtva i svjedoka genocida, smatra da su u ova dva dana uspjeli, prvenstveno, približiti studente jedni drugima.

"Naš je cilj i bio da se oni druže, saznaju određene stvari koje su se dešavale u Haškom tribunalu upravo od ljudi koji su bili najviše involvirani u same procese u Haškom tribunalu. Dobro je da smo okupili studente i da smo im dali šansu da razgovaraju sa eminentnim ljudima", pojasnio je Tahirović.