Željko Komšić: "Antifašizam je zajedničko ime za dva značajna datuma Bosne i Hercegovine"

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić bio je gost svečane akademije u Zenici, povodom obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Univerziteta u Zenici i Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" - Gradsko društvo Zenica, koji se održao 26. novembra 2024. godine.

Komšić je istakao kako bi bilo veliko pitanje da li bi bilo 1. marta 1992. godine i Dana nezavisnosti BiH, da nije bilo 25. novembra 1943. godine i obnove državnosti BiH na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu.

"Naravno, tada u okviru jedne države - bivše Jugoslavije. Tog dana je, zapravo, vraćena državnost BiH, nakon nekoliko stotina godina. Jer, BiH je kao kraljevstvo bila, definitivno, jedna od najstarijih država na evropskom kontinentu. Ako ne i u svijetu. Naravno, dolaskom Osmanlija pa poslije anksijom Austro-ugarske, austrougarskom okupacijom, BiH je izgubila taj svoj element", kazao je Komšić.

Narodnooslobodilački pokret u Drugom svjetskom ratu, mada je, naglasio je, bilo otpora i u tom pokretu prilikom razgovora o statusu BiH, "ljudi su imali toliko mudrosti da kažu da je BiH Republika", kao što su to i Srbija, Hrvatska i sve ostale republike u tadašnjoj Jugoslaviji.

"Bez tog elementa, bez 25. novembra, pitanje kakav bi bio nalaz Badinterove komisije, a na osnovu kojeg je došlo i do Referenduma o nezavisnosti, do nezavisnosti BiH i međunarodnog prizanja BiH, kao suverene i nezavisne države. Dakle, figurativno rečeno, možda je 25. novembar rodno mjesto 1. marta i ne možete to odvojiti", kazao je Komšić.

Dodao je kako ta dva datuma veže i antifašizam, jer su se u borbi protiv fašizma rodili i 25. novembar 1992. godine i, naravno, 1. mart 1992. godine.

"Antifašizam je zajednički imenitelj ta dva datuma, koja su dva istorijska datuma za BiH. Ne treba zanemariti ni ranije pokušaje ostvarenja autonomije u okviru Osmanskog carstva, kao što je bio pokušaj Husejin kapetana Gradaščevića. Ali, sve do 25. novembra 1943. godine, nije bilo nekog konkretnog rezultata. Zato su to dva datuma na koje ne smijemo nikada zaboraviti; ne smijemo ih zanemariti, jer oni su osnov svega ovoga što danas imamo, kada govorimo o državi, državnosti i nezavisnosti. Je li BiH, baš, u skladu sa svim tim, to je sasvim drugo pitanje", kazao je Komšić.

Ustav BiH, naglasio je, nismo “mi pisali niti je on proizvod nekog političkog ili šireg konsenzusa u BiH”, nego se radi o sastavnom dijelu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Zapravo, drugi su ga krojili, onako kako su mislili da je moguće u tom trenutku. Ne želim da ispadnem nezahvalan i da kažem da je to ništa. Hvala svima onima koji su doprinjeli da se potpiše Dejtonski mirovni sporazum i, naravno, Ustav BiH, kao aneks tog sporazuma te time donijeli mir u BiH. Ali, ono o čemu bi trebali početi ozbiljno da razmišljamo, jeste da li nama taj dejtonski ustav, u koji se danas mnogi kunu, pruža bilo kakvu osnovu za daljnji napredak, kada govorimo o onom što se očekuje od vlasti u BiH. Ja mislim da ćemo teško - sa ovakvom ustavnom strukturom i sa ovakvim ustavom - biti, ne samo zemlja članica NATO-a, nego, pogotovo, nećemo moći biti zemlja Evropske unije", samtra Komšić.

Ko god da tvrdi drugačije, kazao je, neka to pokuša i dokazati - ali da on misli da takvi ne govore istinu.

"U svakodnevnom kontaktu sa evropskim zvaničnicima, imam upravo to pitanje. I svi šapatom kažu da - ne može. Sa ovakvim ustavom ne može! Ne može BiH, pogotovo, biti članica EU. Ali, to niko neće glasno da kaže, kao što to mi, u Bosni, govorimo, vođeni - ne željom da nekoga prevarimo, da ostvarimo neki politički cilj - nego vođeni realnošću u kojoj živimo potrebom i da stvari idu naprijed", poručio je Komšić.