Zastrašujuće: Trećina građana BiH koristi antibiotike bez recepta
Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je evropski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
"Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zloupotrebom antimikrobnih lijekova, što otežava efikasno liječenje infekcija", objavio je WHO Europe, organizacija koje uključuje 53 zemlje i proteže se do centralne Azije.
"Sve zemlje u našoj regiji imaju pravila koja štite od zloupotrebe antibiotika […] Provođenje tih pravila riješilo bi većinu problema zloupotrebe antibiotika", rekao je Robb Butler, voditelj odjela za zarazne bolesti u WHO Europe.
Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže
Ta organizacija procjenjuje da bi, bez hitne intervencije, antibiotska rezistencija mogla uzrokovati do 10 miliona smrti godišnje do 2050. godine, piše Al Jazeera.
Gripa, bolovi u grlu, kašalj…
Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto).
Otkriće naučnika: Pronađen jedinstveni antibiotik na koji bakterije nemaju odgovor
"Ta je situacija zabrinjavajuća jer su ti simptomi često uzrokovani virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju", navodi WHO Europe.
Glavni izvor zabrinutosti zdravstvenih vlasti su ljekarski recepti. Po izvještaju, trećina osoba u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta.
U nekim zemljama, više od 40 posto antibiotika dobiveno je bez ljekarskog mišljenja što je pet puta više od prosjeka u EU iz studije provedene 2022.
Za WHO, pogoršanje ekonomske nejednakosti još je jedna opasnost jer su najmanje obrazovani ljudi i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse.
Umjetna inteligencija pomogla u otkrivanju novog antibiotika protiv superbakterije
"Ovo posljednje jasno pokazuje potrebu za obrazovanjem i podizanjem svijesti", istakao je Butler. Prema njegovim riječima jedan od problema je i nezavršavanje terapije antibioticima kako bi se sačuvali za drugi put ili dijeljenje tih lijekova s bolesnim rođacima ili susjedima.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.