Zašto Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati po izbornom zakonu kakav traži HDZ?

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) već godinama insistira na izmjenama Izbornog zakona koje bi uvele tzv. "legitimno političko predstavljanje". Iako se to na prvi pogled predstavlja kao zaštita kolektivnih prava konstitutivnih naroda, suština prijedloga je sasvim drugačija: jedan politički subjekt želi zadržati monopol nad predstavljanjem čitavog naroda.

Drugim riječima, kada HDZ govori o "legitimnom predstavljanju", oni zapravo traže da Hrvate u Predsjedništvu BiH, Domu naroda ili bilo kojoj drugoj instituciji mogu predstavljati samo kadrovi koje oni odaberu. Sve ostale političke opcije koje ne dolaze iz njihovih redova, čak i ako dobiju glasove Hrvata, smatraju se "nelegitimnim". To je opasna praksa koja guši politički pluralizam i demokratiju.

Ovakav prijedlog direktno je suprotan presudama Europskog suda za ljudska prava. Presude u predmetima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić i Šlaku jasno govore da svi građani BiH moraju imati jednaka politička prava, bez obzira na to da li se izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ostali – ili se uopšte ne žele nacionalno opredijeliti.

Model koji HDZ zagovara dodatno bi učvrstio etničke podjele i blokade koje već sada ozbiljno ugrožavaju funkcionisanje institucija. Time se ne jača ni država ni entiteti, već se produbljuje nepovjerenje i otvara prostor za stvaranje paralelnih političkih struktura, poput svojevrsnog trećeg entiteta.

Pored toga, HDZ-ov prijedlog ne vodi ka europskim integracijama. Europska unija jasno zahtijeva funkcionalne institucije, jednaka prava za sve građane i prevazilaženje etničkih barijera. Zakon koji bi davao veću težinu glasu u jednom kantonu u odnosu na drugi, ili koji bi dozvolio samo "odobrene" predstavnike, ide direktno protiv tih principa.

Zato je važno reći otvoreno i glasno: Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati po izbornom zakonu koji jedan narod pretvara u politički vlasništvo jedne stranke. Ova zemlja treba sistem u kojem su svi građani jednaki pred zakonom, imaju pravo da biraju i budu birani, bez obzira na etničku pripadnost – ili na pripadnost bilo kojoj stranci.

Budućnost BiH nije u etničkim podjelama, nego u građanskoj jednakosti, funkcionalnoj demokratiji i političkoj odgovornosti. I zato zakoni – a posebno Izborni zakon – moraju služiti svim građanima, a ne partijskim interesima.