Zajednička kolumna ministara Švedske i BiH: Vrijeme je da Bosna i Hercegovina zakorači u EU

Prije trideset godina, Švedska je postala članica Europske unije, a u Bosni i Hercegovini je tada potpisan Dejtonski mirovni sporazum, koji je označio kraj devastirajućeg rata prouzrokovanog agresijom na Bosnu i Hercegovinu. Danas kada obilježavamo trideset godina bilateralnih odnosa između naše dvije države, istovremeno se okrećemo ka budućnosti u kojoj će Bosna i Hercegovina postati članica Europske unije.

Zajednička kolumna ministara vanjskih poslova Švedske i Bosne i Hercegovine - Marije Malmer Stenegard i Elmedina Konakovića

Našu zajedničku historiju obilježila je solidarnost. Švedska je aktivno učestvovala u uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini, i od tada je ostala jedan od njenih najsnažnijih partnera. Hiljade državljana Bosne i Heercegovine koji su izbjegli iz rata, u Švedskoj su pronašli svoj novi dom. Danas su ovi Šveđani bosanskohercegovačkog porijekla jedna od najuspješnije integrisanih zajednica u švedskom društvu. Mnogi od njih obje zemlje smatraju svojom domovinom. Oni predstavljaju živi most između naših nacija – investiraju u Bosnu i Hercegovnu, kreiraju radna mjesta i jačaju naše ekonomske veze.

Bosna i Hercegovina je zbog te činjenice duboko zahvalna.

Bosna i Hercegovina i Švedska dijele duboke kulturne i društvene afinitete, ukorijenjene u zajedničkoj opredjeljenosti europskim vrijednostima, sekularnom uređenju, jačanju društvene kohezije i multikulturalizmu.

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na historijskoj raskrsnici. Zemlja je predala aplikaciju za članstvo u EU 2016. godine. U decembru 2022. godine, Europsko vijeće je odobrilo kandidatski status. Dvije godine kasnije, Europska komisija je predložila otvaranje pregovora o pristupanju. Ovo je bio jasan signal: Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU.

Strateški cilj

Članstvo u EU ostaje strateški cilj i glavni vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine uprkos unutrašnjim izazovima i retorici koja rizikuje podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka zemlje.

Međutim, napredak ovisi od konkretnih poteza. Naredni korak – otvaranje pristupnih pregovora sa Europskom unijom – zahtjeva da Bosna i Hercegovina ispuni uslove koje su postavile EU i njene zemlje članice. Ove reforme nisu samo puki tehnički zahtjevi. One su ključne za izgadnju društva baziranog na istim vrijednostima na kojima je uspostavljena EU: demokratija, vladavina prava, ljudska prava i jednakost.

Kao ministri vanjskih poslova, zajednički predlažemo tri prioriteta čije bi ispunjavanje dovelo do napretka Bosne i Hercegovina na njenom putu ka članstvu u EU:

• 1. Ubrzati napore na provođenju reformi

Ključno je da Bosna i Hercegovina ostvari napredak u implementaciji fundamentalnih reformi kao što su jačanje pravosuđa, vladavine prava i ljudskih prava, borba protiv korupcije i stvaranje uslova za potpunu slobodu medija. Ovi koraci su od suštinske važnosti za intergrisanje u EU, ali i za vraćanje povjerenja građana u demokratske institucije i njihove izabrane političke predstavnike. Spomenute reforme će također doprinijeti ekonomskom razvoju i privlačenju domaćih i stranih investicija.

• 2. Jačanje regionalne saradnje

Sigurnost i saradnja bazirana na međusobnom povjerenju među zemljama Zapadnog Balkana bi donijela dobrobit cijeloj Europi. Stoga pozivamo na jačanje regionalnog dijaloga, dobre međususjedske odnose i dublju ekonomsku integraciju. Ojačana regionalna saranja poboljšat će stabilnost, ojačati otpornost i učiniti Bosnu i Hercegovinu - i cijelu regiju - konkurentnijom, prosperitetnijom i bolje pripremljenom za članstvo u EU.

• 3. Mobilizacija podrške za proširenje

Švedska će nastaviti da i dalje snažno zagovara proširenje EU. Nedavne ankete su pokazale da 79 posto Šveđana podržava priključenje novih zemalja članica nakon što uslovi budu ispunjeni - što je najviši procenat od svih drugih zemalja članica EU. U isto vrijeme, više od 80 posto građana Bosne i Hercegovine vjeruje da bi članstvo u Europskoj uniji bilo od koristi. Radit ćemo unutar EU kako bismo održali ovaj momentum i osigurali da napredak Bosne i Hercegovine, zasnovan na jasnim kriterijima, bude prepoznat.

Posljednje proširenje koje se dogodilo 2004. i 2013. godine pokazalo je da su nove države članice EU – kao i Europska unija u cjelini – imale koristi od ubrzanog rasta, povećanja dohotka i unaprijeđene konkurentnosti. Deset država koje su se pridružile Europskoj uniji 2004. godine zabilježile su rast BDP‑a po glavi stanovnika sa 59 posto od prosjeka EU u 2004. godini, na 81 posto u 2022. godini.

Također je jasno da je više od 30 godina članstva u EU Švedsku učinilo bogatijom i jačom zemljom, dok je Šveđanima u isto vrijeme omogućeno da slobodno rade, žive i studiraju širom unije. Danas se dvije trećine švedskog izvoza plasira na jedinstvenom tržištu EU, a trgovinski sporazumi Europske unije omogućili su joj pristup ključnim tržištima širom svijeta.

EU integracije također su od krucijalne važnosti za evropsku sigurnost. Proces priključivanja EU i NATO-u su komplementarni i zajedničkim snagama učvršćuju stubove evropske sigurnosti. Kako nas je podsjetio ruski agresorski rat protiv Ukrajine, proširenje nije samo pitanje prosperiteta, već i osiguravanja trajnog mira na našem kontinentu.

Snažna podrška Švedske

Švedska i dalje snažno podržava Bosnu i Hercegovinu na putu ka njenom članstvu u Europskoj uniji. Kao jedan od najvećih bilateralnih donatora Bosne i Hercegovine, Švedska će nastaviti da pruža finansijsku i stručnu podršku u procesu usvajanja i provođenja reformi. Naša saradnja obuhvata brojne oblasti, uključujući jačanje pravosudnog sistema i vladavine prava, demokratije, ljudskih prava i jednakosti spolova, zelene tranzicije, digitalizacije i održivog razvoja. Na taj način mi zajedno radimo kako bismo pripremili Bosnu u Hercegovinu za budućnost u Evropskoj uniji.

Ovo je ključni trenutak za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, što kontinuirani angažman i podršku Švedske čini još bitnijim.

Naša poruka je jasna: vrata Evropske unije su otvorena i sada je pravo vrijeme da se iskoristi ovaj trenutak. Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU, ali odgovornost za napredak na ovom putu nose domaći političari. Provedba reformi donijeće opipljive dobrobiti svim građanima ove države, unaprijediti upravljanje, ojačati ekonomiju te doprinijeti poboljšanju regionalne i evropske sigurnosti.

Dok obilježavamo više od tri decenije bilateralnih odnosa, istovrememo potvrđujemo našu posvećenost ovom partnerstvu. Zajedničkim snagama možemo članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji pretočiti u realnost.