Zaduženje kod MMF-a je omča oko vrata BiH

„Dvije godine od izbora, vlade oba entiteta, nisu uradile nijedan konkretan potez  da bi pomogli realnom sektoru. Sve se svelo na to kako izdati nove obveznice, kako se zadužiti kod drugih i, na kraju, napraviti aranžman s MMF-om. Građani BiH moraju znati da je aranžman s MMF-om, koji se predstavlja kao neki grant ili pomoć, veoma opasan i težak kredit, koji dospijeva u roku od tri godine"

On je odlučno protiv novog standby aranžmana s MMF-om, jer posljedice po zemlju mogu biti ozbiljne: "Ako i MMF želi dobro državi, ne treba nam dati novi kredit, već prolongirati dug koji dospijeva 2013. (...) Svako ko građane uvjerava da je to dobro i da nam to treba, ne govori istinu. MMF nam treba odgoditi, tj. reprogramirati kredit, a ne nas dodatno zaduživati. To je veoma opasno", govori Kasumović.

Kako kaže zamjenik ministra, svi ekonomski pokazatelji u BiH padaju: jedino raste vanjski dug zemlje. On podsjeća kako je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda upozorio da će 2013. i 2014. biti teške godine, jer moramo vratiti prvu tranšu ranijih kredita MMF-a.

Dalje se ne smijemo zaduživati

"(...) Pazite, BiH je 2008, zajedno s predratnim dugom, koji je naslijedila Zakonom o sukcesiji bivše Jugoslavije, te svim zaduženjima nezavisne BiH, imala obaveze od 2,6 milijardi KM. No, u ovom trenutku dug je već 7 milijardi! Za četiri godine nastala je, dakle, razlika od pet milijardi maraka. Sve kredite koje uzmemo od MMF-a, država BiH će morati variti u svojim dobrima ako ne bude mogla finansirati obaveze novem", upozorava Kasumović.

Nadalje, ističe Kasumović da državi nedostaje 700 miliona KM na godišnjem nivou da bi finansirala ogromni birokratski aparat, što je nedopustivo:

"Jednostavno, dalje se ne smijemo zaduživati za javnu potrošnju. Moramo se zaduživati za otvaranje novih radnih mjesta i infrastrukturne projekte. Ali, niko neće to da čuje. Niko u BiH ne priča o realnom sektoru i ekonomiji. Sve se svodi na to da li će dvije ili tri stranke biti u vlasti ili ne. Privreda koja se podiže iz pepela i građani ne mogu finansirati ovoliki državni aparat. Jer, svake godine će vanjsko zaduženje rasti.

Na nivou entiteta postoje apsolutno nepotrebne agencije, direkcije... I zato entiteti svoje  institucije i kapacitete moraju smanjivati. Drugog izlaza nam nema. Jedino država BiH i njene entitete može odvesti  može u EU i NATO, pa institucije države ne smiju biti ugrožene. Čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija pomogao je da se gase institucije države i uskoro ćemo vidjeti da je to pogrešan korak."