Za zločine u Srebrenici pravomoćno osuđeno 30 osoba

Za genocid u Srebrenici, "zaštićenoj zoni UN-a" u julu 1995. godine i druge zločine, uključujući zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Haškom tribunalu (ICTY) se vodi postupak protiv Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS-a i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga, te Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS).

Karadžić je uhapšen 21. jula 2008., nakon 13 godina izbjegavanja pravde, a Mladić u maju 2011., poslije 16 godina skrivanja, piše Fena. 

Za najveći zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata - genocid i druge zločine koji su prije 19 godina počinjeni u Srebrenici, dosad je pravomoćno osuđeno 30 optuženika, na ukupno 568 godina zatvora.

ICTY je za ove zločine dosad pravomoćno osudio sedam osoba, na ukupno 118 godina zatvora. 

Najveću kaznu izrekao je Radislavu Krstiću, bivšem zamjeniku komandanta Drinskog korpusa VRS-a, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida.

Prema obrazloženju presude Krstiću, masovne egzekucije uglavnom su se odvijale prema utvrđenom obrascu, na način da su zarobljenici prvo dovođeni u prazne objekte, iz kojih su kasnije vođeni na mjesta pogubljenja.

Najveći broj lokaliteta na kojima su ubijani srebrenički muškarci i dječaci bili su u zoni odgovornosti Zvorničke brigade. Dragan Obrenović, bivši načelnik štaba i zamjenik komandanta ove brigade, osuđen je na 17 godina zatvora nakon što je priznao krivicu.

Vijeće ICTY-a zaključilo je da je Obrenović znao da pripadnici Zvorničke brigade sudjeluju u egzekucijama i u pokopavanju pogubljenih zarobljenika.

Pravomoćno osuđeni ratni zločinci Dragan Obrenović, Dražen Erdemović i Dragan Jokić, već su na slobodi, dok su Radislav Krstić, Momir Nikolić i Vidoje Blagojević na odsluženju kazne u zatvorima u Norveškoj, Poljskoj i Finskoj. 

Na doživotne kazne zatvora ICTY je osudio Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu, ali žalbeni postupak u ovim predmetima još traje. 

Neki haški osuđenici, poput Milana Gvere, umrli su ne odsluživši zatvorsku kaznu, kao i Slobodan Milošević, bivši predsjednik tadašnje SRJ, koji je preminuo za vrijeme trajanja sudskog postupka.

U decembru 2012. ICTY je osudio generala Zdravka Tolimira, bivšeg pomoćnika Ratka Mladića i ratnog šefa obavještajne službe Glavnog štaba VRS-a, na doživotnu kaznu zatvora, proglasivši ga krivim za genocid nad Bošnjacima iz Srebrenice. 

Za zločin u Srebrenici prvi je osuđen 1998. na pet godina zatvora Dražen Erdemović, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda, koji je prvi priznao krivnju za počinjene zločine.

Istovremeno, Sud Bosne i Hercegovine je za zločine u Srebrenici, dosad pravomoćno osudio 23 osobe, na ukupno 450 godina zatvora. 

Među ostalima, pred ovim sudom je na 30 godina zatvora osuđen i Milorad Trbić, nekadašnji načelnik za sigurnost Zvorničke brigade. On je ujedno i prva osoba koja je pravomoćno osuđena za genocid.

Najveću kaznu Sud BiH je izrekao Francu Kosu, bivšem pripadniku Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a, osudivši ga na 35 godina zatvora zbog strijeljanja Srebreničana 16. jula 1995. na Vojnoj ekonomiji Branjevo. 

Zajedno s Kosom za ovaj zločin osuđeni su Stanko Kojić, Vlastimir Golijan i Zoran Goronja, na ukupno 77 godina zatvora. 

Sud BiH je najniže kazne za zločin u Srebrenici izrekao Milivoju Ćirkoviću i Zoranu Kušiću, bivšim pripadnicima Centra za obuku na Jahorini MUP-a RS-a, osudivši ih nakon priznanja krivice na po pet godina zatvora.

Za sedam osoba koje su ranije bile osuđene za pomaganje u genocidu, Sud BiH je ove godine smanjio kazne nakon što je utvrđeno da je u njihovom slučaju primijenjen pogrešan zakon.

Primjenjujući Krivični zakon bivše SFRJ, umjesto Krivičnog zakona BiH, Sud je osudio Milenka Trifunovića, Branu Džinića, Aleksandra Radovanovića, Slobodana Jakovljevića i Branislava Medana na po 20 godina zatvora - smanjivši im kazne u rasponu od osam do 13 godina zatvora.

Oni su osuđeni za strijeljanje oko 1.000 Srebreničana počinjeno 13. jula 1995. u Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica kod Bratunca.

Zbog pogrešne primjene zakona Državni sud je kazne smanjio i Petru Mitroviću, s 28 na 20 godina zatvora, te Željku Ivanoviću, s 24 na 20.

Optužbi za genocid i druge zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici, do sada je u Sudu BiH pravomoćno oslobođeno 14 optuženika, dok je u Tribunalu u Haagu pravomoćno oslobođena samo jedna osoba.

Naime, Žalbeno vijeće ICTY-a pravomoćno je oslobodilo Momčila Perišića, bivšeg generala Vojske Jugoslavije, za, među ostalim, zločine u Srebrenici.

Nadalje, ICTY je izrekao prvostepenu / nepravomoćnu oslobađajuću presudu Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, bivšim pripadnicima Državne sigurnosti Srbije. Dio optužnice protiv njih odnosi se na ubistva šestorice srebreničkih mladića, a koja su počinili pripadnici formacije "Škorpioni".

Za zločine počinjene na području Srebrenice u julu 1995. godine još se vodi određeni broj postupaka u Sudu BiH, ali i u ICTY.

Izricanje pravomoćnih presuda u Haškom tribunalu trenutno čekaju devetorica pripadnika VRS-a i Državne sigurnosti Republike Srbije.