Za podjelu 'na Sarajlije i Sandžaklije' kriv - Beograd

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić, najmlađi je muftija u Evropi, a možda i u svijetu, čovjek kojeg jedni doživljavaju kao borca za prava Bošnjaka, a drugi ga osporavaju i optužuju za rušenje državnih institucija Republike Srbije; čovjek koji je uzburkao Srbiju svojim političkim angažmanom u intervjuu kaže da je zadatak Bošnjaka uspostava i jačanje bošnjačkih nacionalnih institucija, te da je interes svih Bošnjaka svijeta očuvanje i izgradnja države Bosne i Hercegovine kao matice.

„Dvadeseti vijek je obilježila bošnjačka nacionalna obezglavljenost koja je dovela do toga da imamo krizu u institucionalnom smislu, u individualnom, hvala Bogu ne“

Zukorlić u intervjuu za agenciju Fena naglašava da se civiliziranost jednog naroda procjenjuje njegovom sposobnošću da bude organiziran, a „mi imamo raskorak između onoga što je dubinska, bošnjačka i islamska kultura u pogledu onoga što predstavljamo kao nacionalni korpus koji je lišen institucionalnog života skoro 100 godina“.
 
Objedinjavanje Bošnjaka

„Zato je naš nacionalni zadatak uspostava i jačanje bošnjačkih nacionalnih institucija koje će objediniti Bošnjake BiH, Sandžaka, Kosova, Makedonije, dijaspore. Bošnjački nacionalni interes "broj jedan" za sve Bošnjake svijeta je očuvanje i izgradnja države BiH kao matice."

Na pitanje o "animozitetu Sarajlija prema Sandžaklijama“, Zukorlić kaže da je to antibošnjački projekt koji ima korijene u Beogradu i čiji su protagonisti, nažalost, probeogradski i antimuslimanski igrači ovdje u Sarajevu, koji ovdje igraju na razjedinjavanju i atomizaciji „jer će prvo dijeliti ljude na Bosance i Sandžaklije, a potom na Sarajlije i nesarajlije, Vratničane i Bistričane, znači, atomizacija kojoj nema kraja i koja ima za cilj potpunu denacionalizaciju Bošnjaka, obezglavljivanje Bošnjaka i okretanje jednih protiv drugih“.

„Moj akcent je na institucionalizaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta, interesa i djelovanja. U tom pogledu mislim da je osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) jedan od najvažnijih iskoraka. Sada je neophodna afirmacija i aktiviranje tog projekta“

Bošnjačka nacionalna fondacija također je strateški projekt „iz razloga što imamo situaciju da je nedovršena država BiH dovela do toga da institucije s tradicijom poput pozorišta, muzeja, prosto nemaju svoj budžet, nemaju onoga ko će o njima voditi brigu da bi preživjele".

Podsjeća on i da su Jevreji imali Svjetski jevrejski kongres dok nisu imali državu, te su iz tog kongresa servisirani svi nacionalni interesi Jevreja svijeta, „a mi, muslimani, valja nam učiti i uzeti mudrost gdje god je nađemo; i nama je sada potreban svjetski bošnjački kongres, zato što imamo nedovršenu državu BiH, koja ne može servisirati ni interese samih građana BiH, a kamoli mene kao Bošnjaka izvan BiH.“

Djelovanje udruženja Bošnjaka u Evropi i svijetu mnogi nazivaju pan-bošnjačko buđenje, iako je to kolokvijalni izraz, muftija je rekao kako je to za njega prihvatljiv izraz, jer je to definitivno novi talas bošnjačkoga buđenja

„Nažalost, talas koji se desio devedestih godina 20. vijeka kroz politički pokret SDA, koja je pokušala objediniti sve Bošnjake Balkana i dijaspore, doživio je svojevrsni neuspjeh, a sada je na nama da ne dozvolimo da zbog neuspjeha jednog političkog projekta mi odustanemo od elementarnih nacionalnih interesa, a jedan od ključnih interesa jeste uvezivanje Bošnjaka ma gdje oni živjeli.“

Licemjerni demokrata i iskreni četnik

 S obzirom na činjenicu da BiH kao matična država svih Bošnjaka nije tako ustavno ustrojena, da bi bila nacionalna država koja se brine o Bošnjacima izvan BiH, Zukorlić je naglasio da to predstavlja obavezu više da imamo alternativne oblike organizovanja, a jedna od tih organizacija je Bošnjačka kulturna zajednica, „koja je već prerasla u kulturno-nacionalni projekt i pokret koji je krenuo iz Sandžaka prema svijetu, s ambicijom kulturne organizacije koja će biti bliska i neće se baviti elitističkom kulturom i umjetnošću, već svim segmentima oživljavanja i baštinjenja bošnjačke kulture, zapravo predstavljat će faktor povezivanja svih Bošnjaka na Balkanu i u svijetu općenito“.

„Ako biram između 'licemjernog demokrate' i 'iskrenog četnika', više volim imati ovog drugog za kojeg znam šta mi misli, a to sam rekao i u Beogradu, a evo ponavljam i vama u Sarajevu.“

Na pitanje hoće li se politička situacija u Srbiji promijeniti izborom Tomislava Nikolića za predsjednika, Zukorlić je bez okolišanja napravio distinkciju između doskorašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i novoizabranog Nikolića rekavši "da će se situacija promijeniti tako da ćemo imati potpuno demaskiranu i jasnu srpsku politiku prema Bošnjacima“.

Pojašnjava da je do sada na sceni bila maskirana antibošnjačka politika simbolizirana u Tadiću koji je bio „evropski ljubimac i koji je protiv Bošnjaka i iz BiH i Sandžaka mogao raditi što hoće“. Kaže da je Tadić jedno pričao u Beogradu, drugo u Banjoj Luci, treće u Bruxellesu, četvrto u Ankari, a sada ćemo imati jasnu politiku, a onda ćemo se morati prema toj politici odrediti, jer će Nikolić „voditi politiku koja će biti jasna i transparentna“.

Registracija u Srebrenici

U intervju za agenciju Fena sandžački muftija nije želio komentirati aktuelnu političku situaciju u BiH nakon koalicionih prekomponiranja rekavši kako se ne bavi dnevno-političkim pitanjima u BiH.

„Ja promatram tu scenu u mjeri u kojoj ona ima nacionalne implikacije i u mjeri u kojoj ima sandžačke implikacije, jer je moj problem što sam ja principijelno za promjene, ja kažem 'i kad nemate kreča krečite sobu tako što ćete pomjeriti ormare i počistiti prašinu“, kazao je na kraju razgovora sandžački muftija Muamer ef. Zukorlić, koji je u petak boraveći u Srebrenici najavio da će se registrirati u toj općini kako bi na predstojećim lokalnim izborima mogao glasati za izbor načelnika Općine Srebrenica.