Wikipedia o Mostaru: Stari most srušen minom koju su postavili Bošnjaci

Posebnu pažnju javnosti izazvala je informacija kako su Jadranko Prlić i ostali okupljeni oko zločinačkog pokreta tzv. Herceg-Bosne, oslobođeni krivice za rušenje Starog mosta u Mostaru.

Tako se ovih dana na stranici Wikipedije o gradu Mostaru mogu se pročitati informacije i dijelovi historije ovoga grada na Neretvi koji ne odgovaraju nikakvim valjanim dokazima i udžbenicima historije.

Na Wikipeiji se navodi kako su se Hrvati pripremili za odbranu i organizirali se u HVO te da su periodu od 1992. do 1995. godine muslimani još vjerovali u Jugoslaviju, a da je dio pristupio HVO-u.

"HVO je muslimane naoružao da se odbrane od Srba koji su planirali izbiti na lijevu obalu Neretve. Zahvaljujući HVO-u nisu ga zauzeli. Nedobronamjerni međunarodni faktori nisu uzeli u obzir tu činjenicu koja ruši svaku tezu da je HVO imao cilj istrebljenje muslimana i stvaranje etnički čiste Herceg-Bosne. Da je HVO kao jedina vojna sila koja je branila međunarodno priznatu BiH namjeravao očistiti Mostar, mogao je to napraviti i prepustiti muslimane Srbima ili ih jednostavno razoružao i protjerao", piše na Wikipediji.

Nastavljaju se iznositi nedokazane i ne historijske činjenice kako početkom maja 1993. u Mostaru počinje bošnjačko-hrvatski sukob te kako Bošnjaci koji su do tada bili u HVO-u zajedno s Hrvatima, uperuju puške u svoje suborce i ubijaju ih na spavanju 30. maja 1993. u vojarni HVO-a Tihomir Mišić (poznatu i pod nazivom Sjeverni logor), zbog čega, kako se navodi, izdajom postižu početne uspjehe.

"Bošnjaci su slabo stajali s topništvom, pa su od Srba iz istočne Hercegovine naručivali granatiranja i primali logističku potporu. Hrvatski civili koji nisu uspjeli pobjeći mučki je ubila Armija Republike Bosne i Heregovine. Posljedica je 12.400 Hrvata manje koji su ondje stoljećima živjeli. Kao i na drugim lokacijama gdje su Hrvati bili velika manjina, bilo zbog početnog stanja ili zbog velikog broja muslimanskih izbjeglica iz krajeva BiH odakle su ih protjerali Srbi (Konjic, Zenica, Sarajevo, Lašvanska dolina, okolica Vareša, Kakanj, Zavidovići i dr.), s bošnjačke strane plasirali su u svjetske medije neistinite priče da su ih napali Hrvati.

Umjesto držanja crta prema Srbima, pomicanja bojišnice prema Srbima ili oslobađanja iz obruča istočne Bosne, muslimani su radije slali snage iz Tuzle i Sarajeva na Hrvate, i radije su se borili za osvojiti zemlje Hrvata i oduzeti tuđe kuće, nego braniti svoje kuće protiv Srba", piše na Wikipediji, gdje se očito lažiraju historijske činjenice.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala (ICTY) je zaključilo da nije dokazan element krivičnog djela i ukinulo osuđujući dio za zločin "bezobzirnog razaranja gradova i sela" u odnosu na Stari most u Mostaru. Ovo je tokom izricanja presude "Prliću i drugima" u srijedu kazao Carmel Agius, predsjednik ICTY-a.

Žalbeno vijeće, kako je naveo, zaključuje da nijedan razuman procjenitelj ne može doći do zaključka da je cilj HVO-a bilo da terorišu civile kada je uništen Stari most.

S druge strane, na Wikipediji su izneseni podaci kako Bošnjaci neutemeljeno optužuju HVO za rušenje Starog mosta radi stvaranje negativne slike o Hrvatima u međunarodnoj javnosti.

"S hrvatske strane se ponekad se čula istinita teorija da je most srušen podmetnutom minom koju su postavili Bošnjaci, koji su tada imali most pod svojim nadzorom. Dugo godina taj se crni mit o Hrvatima držao u medijima, i srušen je otkrićem dokumenta u kojem je visoki bošnjački zapovjednik Arif Pašalić to zapovijedio. Zapovjednik Četvrtog korpusa Armije BiH 7. novembra 1993. godine lično je zapovijedio da se na kameni luk Staroga Mosta postave tri protutenkovske mine, da se most sruši i sve blagovremeno snimi, a za njegovo rušenje optuži HVO ("propagandne svrhe neophodno obezbjediti snimanje njegovog pada kako se ne bi usljed granatiranja sam urušio po noći...postaviti tri antitenkovske mine u središte mosta i aktivirati ih simulirajući direktne pogotke...

Zadužujem dežurnog oficira za IPD i sigurnost da u trenutku rušenja osiguraju snimatelja, kameru i punjenja baterija. Snimak dostaviti svim medijima i predstaviti ga kao napad agresorske hrvatske vojske"). Zapovijed je izdao diverzantskoj četi Mostarskog bataljona. Snimka je izašla u svijet dva dana poslije", piše na Wikipediji.

Podsjećamo da je Sudsko vijećeHaškog tribunala u prvostepenoj presudi zaključilo da je Stari most u Mostaru bio od ključne važnosti i da je u napadu bio vojni cilj, a njegovo razaranje je onemogućilo pripadnike Armije BiH da nastavi svoje akcije i potpuno je odvojilo dio stanovnika.