'Vrata Bosne': Krajina očekuje uspješnu turističku sezonu uprkos čekanjima na granicama

Provjerili smo kako protiče ljetna turistička sezona u Unsko-sanskom kantonu, ali i s kakvim se izazovima suočavaju putnici zbog uvođenja novog digitalnog graničnog sistema za građane izvan Evropske unije.

Velika Kladuša, poznata kao vrata Bosne, smještena uz samu granicu s Hrvatskom, često je prvi susret turista s Bosnom i Hercegovinom. Posjetiocima nudi spoj historije, kulture i prirode. Među najposjećenijim lokalitetima su Stari grad Velika Kladuša i Ranč za odmor i dušu Šiljkovača, koji okuplja lokalno stanovništvo, ali i turiste.

Turisti stižu iz brojnih zemalja

Vlasnik Ranča za odmor i dušu Šiljkovača u Velikoj Kladuši Ajdin Mujanović kaže da ove godine bilježe dolaske gostiju iz više država.

"Možemo se pohvaliti dolascima turista iz regiona, Hrvatske i Slovenije. Imali smo goste iz Austrije, pa čak i iz daleke Amerike", rekao je Mujanović.

Gostoprimstvo je, kažu Kladušani, osim tradicije i prirodnih ljepota, ono po čemu je ovaj kraj najprepoznatljiviji.

"Kladuša je prepoznatljiva po gostoprimstvu, prima ljude sa svih strana. Ko god dođe da nas posjeti, uvjerit će se u to", kazala je Semira Kantarević.

"Tokom manifestacije 'Kladuško ljeto' trg bude pun ljudi i ovdje je zaista lijepo", rekla je Ajlin Rizvić.

Bogat program manifestacija

"Kladuško ljeto" odavno je preraslo okvire lokalne manifestacije i postalo jedno od prepoznatljivijih ljetnih događaja. Od 18. jula do 8. augusta organizatori najavljuju brojne muzičke, sportske i zabavne programe, kao i novitete.

Direktor Kulturnog centra Velika Kladuša Mirsad Pilipović istakao je da će ove godine prvi put biti organizirano okupljanje mladih iz dijaspore.

"Po prvi put organiziramo radionice i okupljanje omladine iz dijaspore, kao i mladih iz naše lokalne zajednice, kako bi upoznali svoj rodni kraj, odnosno rodni kraj svojih roditelja", rekao je Pilipović.

Stručna saradnica u Centru za kulturu Velika Kladuša Ilma Murić smatra da je potrebno više koristiti turističke potencijale ovog kraja.

"Moramo iskoristiti potencijale koje imamo, a to su bogata kulturna baština i bogata historija", kazala je Murić.

Cazin širi turističku ponudu

Bogatu turističku ponudu ima i Cazin, grad prepoznatljiv po prirodnim ljepotama i kulturnohistorijskom naslijeđu. Izdvajaju se stari gradovi i kule, a posebno Stari grad Ostrožac. Ove godine za posjetioce će biti otvorena i obnovljena kuća Nurije Pozderca.

Direktor Kulturnog centra Cazin Sulejman Samardžić najavio je nove muzejske sadržaje.

"Tu ćemo imati tri stalne muzejske postavke – sobu Pozderaca i Bosansku sobu, koje će biti otvorene za naše turiste", izjavio je Samardžić.

Brojne goste privlači i cazinska manifestacija "Lito moje medeno", te mnogobrojni sadržaji poput biciklizma, paraglajdinga, planinarenja, ali i raftinga na cazinskom dijelu Une.

Gužve nisu zaustavile dijasporu

Sezona je pred vratima, a velike gužve na granicama koje izaziva novi biometrijski digitalni sistem, umjesto da ubrza kontrolu, kako je prvobitno najavljivano, nisu prepreka dijaspori da ipak istraje prilikom dolaska u rodni kraj. Tehničke greške su česte, kritike na račun Evropske komisije dolaze sa svih strana.

Samardžić smatra da dolazak dijaspore, uprkos dugim čekanjima na granicama, ima poseban značaj, piše federalna.ba.

"Kada je riječ o problemima na granicama s kojima se svi susrećemo, moramo s ponosom reći da je dolazak naše dijaspore u ovom periodu zaista patriotski čin", naglasio je Samardžić.

Putnici se tako unaprijed spremaju za ljetne gužve I čekanje na granicama i aerodromima, jer želja za posjetom domovini i uživanjem u našim prirodnim ljepotama jači su od propusta tehnologije i čekanja u kolonama.