Vrane u Sarajevu: Šta o svemu kažu ornitolozi, ekipe Hitne pomoći...

Kako je jučer navela, vrane postaju sve veći problem glavnog grada BiH i prema tvrdnjama građana, jata agresivnih ptica zaposjedaju naselja Otoka, Dobrinja i Grbavica.

"Radi se o agresivnim pticama. Postale su jedna vrsta grabežljivica koje se vrlo brzo razmnožavaju. Postaje problem, kao što je bio problem s psima lutalicama. Napadaju građane u vrijeme parenja, a to je od marta pa sve do ljetnog perioda", kazala je Duraković.

Duraković se nakon svoje izjave oglasila i na svom Facebook profilu optužujući pojedine novinare da su "devalvirali postojeći problem s vranama".  Upozorivši kako vrane "razvlače" smeće i prave ruglo od grada, dodala je kako je zabilježen porast napada vrana na građane.

Šta kažu stručnjaci 

Zbog te tvrdnje, portal Radiosarajevo.ba pozvao je JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo. 

Na naše pitanje da li je u posljednje vrijeme zabilježen napad vrana na građane KS-a, odgovor je bio sljedeći: 

"Ne pamtim da smo u posljednje vrijeme, posljednjih godina imali takav slučaj", rekla je za Radiosarajevo.ba dežurna ljekarka Zakira Pašić, spec. urgentne medicine. 

Poznato je da vrane žive u manjim jatima koja se, naročito u sumrak, okupljaju u velika jata ako imaju zajednička stabla na kojima spavaju. U vrijeme parenja - počevši otprilike od marta - okupljaju se u parove koji se odvajaju od jata i zadržavaju se uglavnom u području gniježdenja, dok se istovremeno oblikuju jata ptica koje se ne pare, a čine ih, prije svega, mlade ptice.

"Ovi prijedlozi da se organiziraju lovačka društva kako bi se istrijebile vrane, prije svega nije zakonito. Nadalje, mislim da neće imati nikakvog efekta. Ako žele djelovati, treba se prvo smanjiti broj sekundarnih stopa kako vrana ne bi imala dovoljan pristup ishrani. Građani koji bacaju hranu ispod prozora, balkona i na ulici su zapravo glavni problem koji se treba rješavati", kazao je za Radiosarajevo.ba vidno uzrujani predsjednik Društva Naše ptice Dražen Kotrošan.

Kotrošan, koji je i načelnik Odjeljenja za prirodne nauke biolog za kičmenjake – ornitolog te savjetnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, šokiran je prijedlogom da lovci idu s puškama po gradu i ubijaju vrane.

Kako izbjeći napade vrana

Ako želite izbjeći napade vrana u sezoni kada su posebno uzbuđene, stručnjaci preporučuju nekoliko pravila. Prvo i najjednostavnije glasi - ostavite ih na miru.

Iako se može činiti da vrane napadaju bez razloga, to nije tačno. One napadaju samo kada za to imaju dobre razloge, a najvažniji su mladunci ili agresivno ponašanje prema njima. Treba znati da vrane odlično pamte lica i po nekoliko godina. Stoga je najbolje ne uznemiravati ih i ne ponašati se agresivno jer nam se agresija može obiti o glavu s odgodom.

Ne prilazite mladuncima

Vrane i njihovo potomstvo iz prijašnjih godina revno paze na mladunce koji još nisu stasali. Stoga je u sezoni od maja do početka jula najbolje izbjegavati njihova gnjezdilišta, a posebno mladunce. Ako ste im se zamjerili, zaobilazite ih. Kao što smo upozorili, vrane su izuzetno inteligentne i dobro pamte lica i to godinama. Čovjeka kojeg percipiraju kao agresora prepoznat će nakon dugo vremena čak i ako se obuče sasvim drugačije. Kako imaju sposobnost komunikacije i poučavanja, one će drugim pripadnicima jata razglasiti informacije na osnovu kojih će agresor postati nepoželjna osoba za sve.

Održavajte čistoću

Vrane su, slično ljudima, lovci, sakupljači i lešinari, ukratko oportunisti. U prirodi im se jelovnik sastoji od beskičmenjaka, malenih sisavaca, ptića, bobica, voća, sjemenja i strvina. U gradovima jedu i hljeb, tjestenine i drugu hranu koju ljudi bace. Glavna metoda smanjenja broja vrana je smanjenje količine dostupne hrane. Tu se prvenstveno misli na zatvaranje kanti za smeće i to mehanizmima koji su zaista djelotvorni, jer su sive vrane u stanju brzo naučiti otvoriti običan poklopac. Uz kante za smeće, problem je i odlaganje velike količine ostataka hrane na smetlištu te ostavljanje hrane za mačke i golubove po gradu.

Lična zaštita

Najbolje je naoružati strpljenjem i uviđavnošću. Sezona povećane agresivnosti vrana prestaje početkom jula, a vrhunac njihovog uzbuđenja traje svega desetak dana. Ako u tom periodu baš morate prolaziti kroz njihova gnijezdilišta, a bojite se napada, naoružajte se kišobranom kao štitom. Vrane mogu i djecu doživjeti kao uljeze, pa roditelji trebaju biti posebno na oprezu. Naime, djeca svojim uzbuđenim ponašanjem, trčanjem i mahanjem rukama mogu isprovocirati napad vrana. Računajte s time da ćete se zamjeriti vranama ako u samoodbrani postupite previše agresivno.

Pozitivna perspektiva

Vrane, kao oportunisti, svaštojedi koji će skupljati hranu i konzumirati sve što im je dostupno, uključujući i smeće, pa čak i lešine drugih životinja, imaju nezaobilaznu ulogu u smanjenju dostupne hrane drugim, manje poželjnim životinjama, poput štakora koji su bez sumnje veća opasnost za čovjeka.

"Smanjivanjem broja vrana došlo bi zasigurno i do porasta broja štakora, golubova, a možda čak i galebova, koji su daleko agresivniji prilikom otimanja hrane od ljudi. U vremenu kada ljudi u gradovima mogu opaziti samo pripadnike svoje vrste te udomaćene pse i mačke, imamo rijetku privilegiju u urbanoj sredini promatrati sive vrane, ali i sve druge ptice koje su zadržale svoje istinske odbrambene i roditeljske nagone. Umjesto da se okomimo na vrane i tražimo kratkotrajno uzbuđenje u kolektivnoj mržnji prema njima, trebali bismo se osvijestiti da su za dobar dio ljudi sive vrane i druge gradske ptice najbliže što imamo, a da je zbilja prirodno uživati u njihovoj inteligenciji", poručuju ornitolozi.

Šta kažu građani 

 Jasna Hadžimehmedović Bekrić, koja na svom Facebook profilu često piše i o zaštiti životinja, napisala je: 

"Kao obična građanka ovog grada svaki dan prolazim pored kipućih kontejnera, rijetkih na prste izbrojati kanti isto tako prepunih smeća, divljih mini deponija u svakom grmu i tako dalje. Isto tako kao obična građanka ovog grada sasvim logično zaključujem da nije izvora hrane ne bi bilo ni vrana po gradu. Da je gradska deponija uređena tako da se recikliraju sve sirovine, ne bi se skupljale vrane. Da su građani savjesni i da ne bacaju otpad sa balkona i po ulicama ne bi bilo vrana. Otoka je nekada davno zajedno sa okolinom mislim na dio gdje je Gras bila puna drveća i to je bilo prirodno stanište ptica, pogotovo vrana koje imaju izuzetnu memoriju i inteligenciju. Isto važi i za Grbavicu koja je rijetko naselje sa drvećem. Ovi „zastupnici“ kao da se takmiče ko će više flore i faune uništiti za svog mandata", napisala je građanka. 

U narednim danima očekuju se i nove reakcije povodom stava Jasne Duraković.