"VKBI nije uključeno u najavljeno okupljanje bošnjačkih političkih organizacija u Sarajevu"

Uvažavajući upite velikog broja bošnjačkih intelektualaca iz Bosne i Hercegovine, država regiona i svijeta, u kontekstu javnog poziva predsjednika političke organizacije Narod i Pravda Elmedina Konakovića bošnjačkim političkim organizacijama u Bosni i Hercegovini i državama regiona, dužni smo obavijestiti javnost da Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, niti bilo koje nacionalno vijeće Bošnjaka okupljeno u Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća, ni na koji način nisu uključeni u najavljeno okupljanje političkih organizacija bošnjačke provenijencije u Sarajevu.

Navodi se ovo danas, 8. aprila, u saopćenju VKBI-a, čiji ostatak objavljujemo u cijelosti:  

"Organizacija ovakvih skupova podrazumijeva, prije svega, ozbiljnu i kvalitetnu pripremu, usaglašavanje tema, konsultacije kompetentnih i stručnih uvodničara iz različitih društvenih i naučnih oblasti, posebno iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Iskustva VKBI u iniciranju i organiziranju I i II bošnjakog sabora, održanih 1993. i 1994. godine, upravo mogu poslužiti organiziranjima sličnih skupova bošnjačkih organizacija, ustanova i institucija. Izrasli misleći politički lideri toga vremena, upravo su pokazali na koji način, kada se želi zauzeti neki važan stav i mišljenje o položaju, statusu vlastitog naroda i identitetskim vrijednostima i dostignuću temeljenih elemenata identiteta, treba pristupiti organiziranju i okupljanju nekog bošnjačkog skupa.

Od 2017. odine, kroz Ured za koordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Kosova i Sjeverne Amerike zajednički se institucionalno okupljaju i sarađuju u zalaganju za razvoj i afirmaciju temeljenih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka. Cijenimo da predstavnici bošnjačkih političkih stranaka mogu koristiti ova iskustva i analize koja su radili najistaknutiji stručnjaci iz oblasti bosanskog jezika, književnosti, historije, geografije, umjetnosti, obrazovanja i kulture općenito, jer po svojoj strukturi i načinu djelovanja politički predstavnici ne moraju (a uglavnom i nisu) biti stručnjaci iz oblasti kojima se unapređuje i uređuju temeljni elementi vezani za identitetska pitanja. Predstavnici akademske zajednice nisu ti koji donose odluke u parlamentima ili izvršnim vlastima, tako da je nužna bliska saradnja i koordinacija sa akademskim i nevladinim sektorom, koja već gotovo dvije decenije nedostaje od strane političkog establišmenta.

Ostaje nejasno kako je moguće organizirati susret i sastanak bošnjačkih političkih organizacija 'javnim pozivom', a bez prethodnih ozbiljnih sastanaka i susreta. Ozbiljni susreti ne organiziraju se i ne sazivaju javnim pozivom, jer onda u javnosti, i zbog političkih 'borbi' uzrokuju svađe, nesporazume i razmimoilaženja, negativne reakcije, te se na taj način udaljava od istinske potrebe da se sva naša politička 'rasutost' na određeni način, na temeljnim pitanjima, ipak okupi. Okupljanje treba obaviti na ozbiljnim analizama, informacijama i presjeku stanja u kontekstu ostvarivanja identitetskih pitanja, te načinu njihovog unapređenja i institucionalnom rješavanju."