Vijeće ministara BiH održalo sjednicu: Ovo su najvažnije usvojene odluke

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas, 26. juna održalo je 16. sjednicu u zgradi institucija Bosne i Hercegovine.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu (Projekt unapređenja kvalitete zraka) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, vrijedan 50 miliona američkih dolara. 

Cijevi Projekta su jačanje monitoringa i upravljanja kvalitetom zraka i smanjenje emisije zagađujućih tvari koje potiču оd grijanja kućanstava i iz transportnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Rok otplate zajma, koji je alociran na Federaciju BiH je 31,5 godina, uključujući osam godina grejs perioda.

Ubrzati reformu javne uprave u BiH

Vijeće ministara BiH je dalo saglasnost predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto za potpisivanje Zajedničke platforme o načelima i načinu implementacije reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini uz dopunu na sjednici.

Prethodno je usvojena informacija Ureda koordinatora za reformu javne uprave o pripremi ove platforme, s ciljem ubrzanja reforme javne uprave u BiH.

Zajednička platforma predstavlja politički i pravni оkvir suradnje tijela uprave svih  azina vlasti u procesu reforme javne uprave u BiH. Ovim dokumentom želi se odgovoriti na zahtjev Europske komisije u smislu uspostave tijela za političku koordinaciju u ovoj oblasti. Koordinacija na političkoj razini je povjerena Koordinacijskom odboru za reformu javne uprave, koji čine predsjedateljica Vijeća ministara BiH, predsjednici vlada Federacije BiH i RS i gradonačelnik Brčko distrikta BiH, kao predstavnici Vlade Brčko distrikta BiH i resorni ministri svih razina vlasti u ovisnosti o tački dnevnog reda o kojoj se raspravlja, vodeći računa o nacionalnoj zastupljenosti svih konstitutivnih naroda u BiH.  

Digitalni samit Zapadnog Balkana u BiH

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju sredstava tekuće proračunske pričuve institucija Bosne i Hercegovine Ministarstvu komunikacija i prometa BiH u iznosu 350.000 KM.

Sredstva su namijenjena za financiranje troškova organizacije Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2023. godine, koji će biti održan u Sarajevu u listopadu 2023. godine.

Dokumentom „Zajedničko regionalno djelovanje“ (Common Regional market – CRM) i njegovim akcijskim planom usvojenim 10. 11. 2020. godine u Sofiji za razdoblje 2021. - 2024. godine ekonomije Zapadnog Balkana su se obvezale da će zajedno raditi na integraciji regije u paneuropsku digitalnu zonu.

Domaćini Digitalnog samita do sada su bili Skopje (2018. godine), Beograd (2019.), Tirana (2020.), Podgorica (2021.) i Priština (2022.), a Bosna i Hercegovina je ovogodišnji domaćin.

Osigurana nedostajuća sredstva za projekat digitalizacije javnih RTV servisa 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o uvrštavanju Projekta digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa BiH u Program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za razdoblje 2011. - 2014. godine.

Ovim se vrijednost Projekta digitalizacije javnih RTV servisa BiH uvećava za 63.000 KM i ukupno iznosi 36.977.000 KM, a dodatna sredstva će biti osigurana prestrukturiranjem rashoda u okviru proračuna Ministarstva komunikacija i prometa BiH za 2023. godinu.

Sredstva su nužna za okončanje međunarodnog otvorenog postupka javne nabave opreme za digitalni prijenos i emitiranje za Projekt digitalizacije javnih RTV servisa u BiH.

Program obilježavanja značajnih datuma iz oblasti ljudskih prava

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, donijelo je Odluku o davanju suglasnosti na Program obilježavanja značajnih datuma iz oblasti ljudskih prava u institucijama BiH za 2023. godinu 

Usvojena informacija o stanju migracija za prvi kvartal ove godine 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za razdoblje od 1. januara do 31. marta 2023. godine,  koju će Ministarstvo sigurnosti dostaviti Predsjedništvu BiH i Zajedničkom povjerenstvu za  obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH.

Ukupno 5.201 nezakoniti migrant evidentiran je u Službi za poslove sa strancima tokom prvog kvartala 2023. Ovi podaci obuhvaćaju osobe koje su evidentirane nakon nezakonitog ulaska na teritorij BiH kao i osobe koje su ostale u BiH nakon isteka vize, odnosno dozvole boravka.

Podaci za prva tri mjeseca 2023. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine pokazuju kako  je na teritoriju BiH evidentirano dvostruko  više nezakonitih migranata koji provode manje vremena, odlučujući se za brzi tranzit preko BiH kako bi ušli u šengenski prostor, pri čemu često zaobilaze privremene prihvatne centre.

Državljani Afganistana čine 45,7 posto оd ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata, a slijede državljani Maroka (14 posto),  Kube (9,6 posto), DR Konga (5,6 posto) i Pakistana (3,7 posto). 

U četiri privremena prihvatna centra (ukupni kapacitet 4.880 mjesta) u prvom kvartalu  2023. godine prosječno su boravile 873 osobe. U istom razdoblju 2022. godine prosječno je boravilo 2.036 osoba. Na dan 31. mart ove godine u ovim centrima boravile su 1.104 osobe.

Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u prvom kvartalu 2023. godine iskazale su 4.663 osobe,  оd  čega je zahtjev za azil u BiH podnijelo njih 42 iii 0,90 posto оd ukupnog broja iskazanih namjera za azil.

Granična policija BiH je u razdoblju januar-mart u nezakonitom prelasku i pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 2.451 osobu, što je dvostruko povećanje u odnosu nа isto razdobIje 2022. godine, kada je otkriveno 1.008 osoba.

Usvojen migracijski profil

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Migracijski profil Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, kojim se osigurava uvid u ključne trendove u oblasti migracija.

Ažuriranjem Migracijskog profila na godišnjoj razini Bosna i Hercegovina ispunjava jednu od obveza u vezi s liberalizacijom viznog režima.

U Migracijskom profilu se navodi da su bh. diplomatsko-konzularna predstavništva u prošloj godini izdala 22.765 viza, što predstavlja povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je izdano 18.427 viza.

Na granici BiH izdano je 27 viza u prošloj godini, što je povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je izdano sedam viza.  

Granična policija BiH u prošloj godini odbila je 2.549 ulazaka u BiH, što je smanjenje za 49,4 % u odnosu na 2021. godinu, kada je odbijeno njih 5.038.

Broj otkrivenih nezakonitih prelazaka državne granice BiH  u prošloj godini iznosio je 14.309 (7.427 ilegalna ulaska i 6.882 ilegalna izlaska iz BiH), i povećan je za oko 62 % u odnosu na godinu ranije, kada je  zabilježeno njih 8.834.

Strancima u BiH odobreno je 11.188 privremenih boravaka u 2022. godini, dok je u ovom razdoblju odobreno 390 stalnih boravaka za strance u odnosu na njih  417 u 2021. godini.

Povećan je i broj otkaza bezviznih ili privremenih boravaka koji je u prošloj godini iznosio 514, u odnosu na njih 444 u godini ranije. Istodobno je otkazano 50 stalnih boravaka u prošloj godini, za razliku od 2021. godine kada je taj broj iznosio 62.

U prošloj godini u odnosu na prethodnu godinu povećan je broj rješenja o  protjerivanju, i to za 23,16 % i iznosio je 1.638, u odnosu na 2021. godinu kada je doneseno 1.330  ovih rješenja.

Ukupno je 714 stranaca stavljeno pod nadzor u Imigracijski centar u 2022. godini, što je povećanje od 16,6 % u odnosu na 2021. godinu kada je taj broj iznosio 612.

Tokom 2022. godine doneseno je sedam zaključaka o dozvoli izvršenja rješenja o protjerivanju u odnosu na jedan  zaključak u 2021. godini.

U skladu sa sporazumima o readmisiji prihvaćeno je 628 bh. državljana u prošloj godini. Također je po Sporazumu o readmisiji s Republikom Hrvatskom u 2022. godini prihvaćeno 836 državljana trećih zemalja, što je povećanje od 46,67 % u odnosu na prethodnu godinu kada je taj broj iznosio 570 stranih državljana.

Imenovanja

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Mišljenje Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine i za direktoricu Instituta za mjeriteljstvo BiH imenovalo Milicu Ristović Krstić, koja je najuspješniji kandidat nakon završene procedure javnog natječaja. 

Na sjednici je usvojeno Izvještaj Ministarstva civilnih poslova o provedenom postupku za izbor i imenovanje direktora i zamjenika direktora Agencije za indentifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).

Za direktora IDDEEA-e je imenovan Almir Badnjević, kao najbolje rangirani kandidat nakon završene procedure javnog natječaja, a za njegovog zamjenika također najbolji kandidat Petar Bilčar, na mandatno razdoblje od pet godina.

Predhodno je zbog isticanja mandata dužnosti direktora IDDEEA-e razriješen Arif Nanić.