Veze Debeveca i Mehmedagića: Slučajni susreti i optužbe za prisluškivanje sudaca i tužitelja

Šta je povezivalo još uvijek aktuelnog predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debeveca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića?

To pitanje je postavljala bh. javnost u danu kada su obojica uhapšena 18. decembra. Rebus je riješio dan kasnije glavni bosanskohercegovački tužitelj Milanko Kajganić, koji je na konferenciji za novinare izjavio da se sumnjiče za neovlašteno prisluškivanje sudaca i tužitelja u više predmeta s organiziranim kriminalom i korupcijom 2020. godine.

Predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine "prijeti" suspenzija.

Zbog susreta njih dvojice iz 2021. godine, kada je trajao sudski proces protiv Mehmedagića, vodio se i disciplinski postupak protiv Debeveca.

I dok u američkoj ambasadi u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa kako se radi o "važnom koraku u provođenju vladavine prava", za Iliju Cvitanovića, predsjedavajućeg parlamentarne komisije za nadzor i rad OSA-e, riječ je o "sunovratu pravosuđa".

"Što se tiče samog uhićenja bivšeg direktora OSA-e i predsjednika Suda BiH, ovo je za mene strašno i pokazuje u kakvoj situaciji i položaju je pravosuđe u BiH. Kad uhite predsjednika suda jedne države, to je da se svi mi jako zabrinemo", rekao je Cvitanović za Radio Slobodna Evropa.

Pomogla istraga SAD

Prvi čovjek Tužilaštva BiH, Milanko Kajganić je potvrdio da je pokretanju istrage i hapšenju pridonijela i istraga, odnosno podaci kojima raspolaže vlada Sjedinjenih Američkih Država.

"Jedan od izvora je i to", rekao je Kajganić.

State Department je 11. decembra proširio je listu osoba kojima je zbog sumnje u korupciju zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države (SAD) i na nju dodao Osmana Mehmedagića i bivšu državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković.

U saopćenju State Departmenta navedeno je da je Osman "Osmica" Mehmedagić stavljen na listu osoba koje ne mogu putovati u SAD zbog umiješanosti u značajnu korupciju.

"Mehmedagić je surađivao s kriminalnim mrežama i zloupotrebljavao javni položaj da bi se obogatio. U okviru ove akcije na listu je stavljena i njegova supruga Amela Mehmedagić Šehović", navodi se u saopćenju.

Ranije je Ministarstvo trezora SAD-a sankcioniralo Mehmedagića za sudioništvo u korupciji.

"Očekujemo da institucije BiH i svi njeni građani uvažavaju procese koje podrazumijeva provođenje bh. zakona", rekli su za RSE iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.

Naglasili su da SAD snažno podržava vladavinu prava, nezavisno tužiteljstvo i pravosuđe i nezavisne institucije za provođenje zakona koje u ime građana provode istrage, procesuiraju i kažnjavaju djela kriminala i korupcije.

"Zakoni BiH jednako važe za sve građane", potcrtali su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Ko u BiH može prisluškivati i po kojim zakonima?

Prisluškivanje u BiH omogućava Zakon o OSA-i na osnovu zahtjeva generalnog direktora predsjedniku Suda BiH.

Nakon toga, predsjednik Suda BiH ili sudac kojeg on ovlasti odobrava sva praćenja, uključujući i telekomunikacija, i pretrese u BiH. Odobrenje važi 60 dana i sudac ga može produžiti.

Ustavni sud BiH je 2016. godine proglasio neustavnim dijelove Zakona o OSA-i BiH prema kojima tajno praćenje i prisluškivanje mogu beskonačno trajati. Ocijenio je da zakon mora predvidjeti neki ograničeni period, osim u slučaju terorizma ili trgovine drogom kad se praćenje može produžiti.

Međutim, državni parlament nikad nije izmijenio Zakon na osnovu odluke Ustavnog suda BiH.

"Mislim da će se izmjene zakona o OSA-i pojaviti u nekom obliku u prvoj trećini 2024. godine kako bi se rad OSA-e učinio transparentnijim", rekao je Cvitanović.

Prema Zakonu o OSA BiH, ova agencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po sigurnost BiH, njihovo analiziranje i prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima.

Pod "prijetnjama po sigurnost BiH" smatraju se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti BiH, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po BiH.

Glavni tužitelj Kajganić isključio je mogućnost da su hapšenja povezana sa sudskim procesom protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, kojemu se sudi zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Isključena je i mogućnost da je hapšenje povezano s predmetom "Respiratori" u kojem je prvostepeno osuđen, između ostalih, i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić, iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Isti dan kada i Debevec i Mehmedagić, uhapšena je i advokatica iz Sarajeva Vasvija Vidović. Ona je, kako su naveli iz Tužilaštva BiH, pokušala iznijeti mobitel koji je bio skriven kod osumnjičenog Debevca i iznijeti ga iz prostorija SIPA-e.

Naglašeno je da je zadržavanje Vidović povezano samo s tim pokušajem sprečavanja dokaza, te da nema veze s krivičnim djelima za koje se sumnjiče uhapšeni u vezi s prisluškivanjem.

Kolege suci će procesuirati predsjednika Suda?

"Uvjereni smo da sudije Suda BiH mogu iznijeti taj predmet i da su nezavisni", rekao je Kajganić na pitanje novinara – razmišlja li se o "spuštanju" predmeta na općinski sud, s obzirom na to da će suci Suda BiH procesuirati do jučer šefa Debeveca.

"Mi smo spremni da ovaj predmet procesuiramo pred Sudom BiH. Bila bi dobra poruka da smo spremni procesuirati ovako značajan predmet", ustvrdio je Kajganić.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, koje imenuje i kontrolira rad sudaca i tužitelja, saopćilo je da su proslijedili Uredu disciplinskog tužitelja VSTV-a BiH zahtjev za privremeno udaljenje od vršenja dužnosti predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca.

"U slučaju da odluka prvostepene disciplinske komisije bude udaljenje od vršenja dužnosti predsjednika suda, VSTV BiH će odlučiti o imenovanju vršitelja dužnosti predsjednika Suda BiH", navodi se.

Susret Mehmedagića i Debeveca koji je ranije bio predmet disciplinskog postupka

Debevec je drugi put izabran za predsjednika Suda BiH u januaru 2023. godine, uprkos činjenici da mu je ranije Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) BiH izreklo javnu opomenu.

Mjera javne opomene mu je izrečena u augustu 2022. godine zbog, kako je navedeno iz VSTV-a, prijave da je "namjerno davao lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća".

Također i za "ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije".

Radilo se o neprimjerenom kontaktu s Mehmedagićem protiv kojeg se tada vodio postupak pred Sudom BiH.

Detalje o ovome objavio je u oktobru 2021., bivši savjetnik VSTV-a sudac Kees van der Weide.

On je u tekstu na LinkedInu napisao da je susret s Mehmedagićem, protiv kojeg se tad vodio process u Sudu BiH zbog zloupotrebe položaja, organizirala treća osoba. Zaključak VSTV-a bio je da ni Debevec ni Mehmedagić nisu znali da će se sresti, zbog čega je Debevecu izrečena samo javna opomena.

Debevecu je opomena izrečena i zbog upućivanja komentara neprimjerenog sadržaja kroz komunikaciju s tužiteljicom u jednom postupku.

U disciplinskoj prijavi navedeno je i namjerno davanje nedovoljne informacije VSTV-u o imovini tuženog u inozemstvu, kroz lične financijske izvještaje dostavljene Vijeću.

Od 2005. do 2008. godine Debevec je bio tužitelj Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Za tužitelja Tužilaštva BiH imenovan je 10. aprila 2008. godine, a u periodu od 2010. do 2012. godine bio je član Projektnoga tima IPA projekta Vijeća Evrope za borbu protiv cyber kriminala.

Za suca Suda BiH imenovan je u decembru 2012. godine, a na funkciji predsjednika Suda BiH bio je od 2016. godine.

Sve afere Osmana Mehmedagića

Osman Mehmedagić je bio osam godina direktor OSA-e do 23. februara 2023. godine. Uz njega su se tokom mandata vezale brojne afere, hapšen je, krivično procesuiran pred državnim Sudom BiH i oslobođen, a neke optužnice su odbačene.

U aferi "Diplome", Osmanagiću je 2019. godine poništena diploma s jednog privatnog univerziteta u Banjoj Luci iz 2007., ali on je priložio drugu iz 2013. godine.

U Aferi "Videosnimci" teretilo ga se za nezakonito izuzimanje snimaka videonadzora iz poslovnica pošte u Sarajevu iz koje je poslano anonimno pismo u kojem su iznesene razne optužbe na njegov račun i na račun dužnosnika SDA.

Tužilaštvo BiH ga je sa bivšim ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem i još jednom osobom teretilo i za nezakonito imenovanje članova komisije koja odlučuje o tome ko ima pristup tajnim podacima.

Mehmedagić je obavještajnu karijeru počeo prije rata u tadašnjoj Službi državne sigurnosti (kolokvijalno UDBA).

Bio je tjelohranitelj osnivača i predsjednika SDA Alije Izetbegovića, oca sadašnjeg predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, tokom rata 1990-ih sve do smrti Alije Izetbegovića 2003. godine.