Ustavni sud RS-a odlučio: "Ljiljani" ostaju zabranjeni u ovom entitetu

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda bosanskohercegovačkog entiteta RS danas je, 19. augusta, na sjednici u Banjoj Luci donijelo odluku za isticanje zastave s ljiljanima u ovom entitetu kojom je utvrdilo da Izmjenama Krivičnog zakonika RS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.

"Vijeće je danas donijelo odluku kojom je utvrdilo da Zakonom o dopunama Krivičnog zakonika RS, koji je Narodna skupština RS izglasala na trideset devetoj posebnoj sjednici održanoj 9. jula 2026. godine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

U ovoj odluci Vijeće je, između ostalog, ocijenilo da su navodi Kluba delegata bošnjačkog naroda prema kojima je ratio legis osporenih zakonskih odredaba sankcionisanje isticanja zvaničnih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji RS, irelevantni, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike Bosne i Hercegovine, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, kako to smatra Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS. Takođe, Vijeće je stanovišta da se ni navodi ovog kluba prema kojima Armija Republike Bosne i Hercegovine predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda ne mogu dovesti u vezu sa odredbom iz alineje 2. u članu 70. Ustava RS dopunjenog Amandmanom LXXVII Ustava RS o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.

Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano dovođenje u vezu simbola navedene oružane formacije sa obrazovanjem, vjeroispovješću, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim naslijeđem bošnjačkog naroda. U tom smislu, Vijeće je ocijenilo da su neosnovani navodi Kluba delegata bošnjačkog naroda prema kojima se osporeni zakon dovodi u pitanje sa stanovišta ustavne garancije iz alineje 6. u članu 70. Ustava RS dopunjenog Amandmanom LXXVII. Ostale navode iz obrazloženja o povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda Vijeće je ocijenilo paušalnim, budući da ne sadrže pravnu argumentaciju u smislu ustavnih garancija o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa i ne mogu se, u smislu Ustava RS, dovesti u vezu sa vitalnim nacionalnim interesom jednog konstitutivnog naroda", saopćili su.

Odluka o Zakonu o grobljima i pogrebnoj djelatnosti

Istovremeno su odlučivali i o Zakonu o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, gdje su utvrdili da je ugradnjom spornog teksta došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda:

"Vijeće utvrdilo da je članom 1. Zakona o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, u dijelu kojim se dodaje novi član 21a. stav 1, povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda. Naime, Vijeće je ocijenilo da je osporenim propisivanjem kroz zakonsku formulaciju 'osjećaje srpskog naroda', povrijeđeno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti iz člana 5. alineja 2. Ustava Republike Srpske, prema kojem se ustavno uređenje Republike temelji na obezbjeđivanju nacionalnih ravnopravnosti i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda.

Naime, Vijeće smatra da je legitimno pravo svakog konstitutivnog naroda da kroz zakonodavne mehanizme očuva svoj nacionalni identitet, pri čemu nijedan konstitutivni narod ne može imati dominantan položaj u odnosu na jedan ili drugi konstitutivni narod, odnosno sva tri konstitutivna naroda svoja prava, slobode i obaveze ostvaruju pod jednakim uslovima i na način kako je to utvrđeno Ustavom RS. U tom smislu, isticanjem interesa samo jedne etničke grupe, odnosno selektivnom zaštitom vrijednosti samo jednog naroda kroz osporenu zakonsku formulaciju povrijeđeno je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda, slijedom čega je Vijeće utvrdilo da je propisivanjem u članu 1. Zakona o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, u dijelu kojim se dodaje novi član 21a. stav 1, povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog konstitutivnog naroda iz alineje 2. Amandmana LXXVII na Ustav kojim je dopunjen član 70. Ustava, definisan kao identitet jednog konstitutivnog naroda.

Istom odlukom Vijeće je utvrdilo da članom 1. Zakona o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u dijelu kojim se dodaje novi član 21b. stav 3. nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog konstitutivnog naroda. Ovakav stav Vijeće je zauzelo imajući u vidu da propisivanje da Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, daje mišljenje u postupku provjere usklađenosti izgleda grobova, grobnica, nadgrobnih spomenika, spomen-obilježja ili objekata unutar grobalja u skladu sa članom 21a. ovog zakona, ne može predstavljati osnov za ograničavanje niti povredu Ustavom zagarantovanih prava i sloboda građana, zbog čega su navodi Kluba delegata bošnjačkog naroda u ovom smislu neosnovani."