Ustavni sud bez odluke o slučaju Radivojević

Iz Radivojevićevog izlaganja proizilazi da se zloupotreba desila 22. juna ove godine, jer je on kao jedan od ministara u Federalnoj vladi, ujedno dopremijer, namjeravao podržati da na dnevni red sjednice Vlade bude stavljeno pokretanje procedure kadrovskih smjena u upravnim strukturama javnih  preduzeća - dviju elektroprivreda u FBiH, dva telekoma i dviju pošta

Bjanko ostavke su akti koji se tiču relacija između stranke i njenih ministara i ne mogu proizvoditi pravno dejstvo, stav je koji su danas zastupali Radivojević i njegova pravna opounomoćenica Lidija Korać.

Ona se pozivala na član 59. Zakona o organizaciji organa uprave. Time je nastojala dokazati da se njen klijent osjećao spospobnim da obavlja ministarsku dužnost i u momentu kad je ostavka dostavljena u pisanoj formi u ured predsjednika FBiH, potom u Federalnu vladu, jer navedeni zakonski član dozvoljava mogućnost ostavke ako se ministar osjeća nesposobnim ili iz drugih razloga se želi povući s funkcije.

Da li je ostavka bila voljan čin?

Druga strana u ovom sporu je predsjednik Federacije Živko Budimir kao funkcioner koji je, prema proceduri, dobio na sto te prihvatio Radivojevićevu ostavku. Budimir i njegov opunomoćenik Nedim Ademović tvrde da je ostavka s ministrovim postpisom dostavljena prema proceduri u pisanoj formi i da je iz njenog sadržaja proizilazilo da je neopoziva.

Budimir, kaže, nije imao nijedan element da ne prihvati ostavku pa ni na osnovu telefonskog razgovora koji je obavio s ministrom Radivojevićem prije nego što je potpisao njeno prihvatanje.

Sudije Ustavnog suda fokusirale su se tokom današnje rasprave upravo na pitanje da li je ostavka voljni, lični čin ministra Radivojevića, a na sva njihova pitanja, akteri spora zastupali su oprečne stavove.

Odluka u ovom sporu bit će donesena naknadno, rekla je na kraju rasprave predsjednica Suda Kata Senjak, javila je novinska agencija Fena.