Uključite se u raspravu o reformi Federacije

Sam sit-in protest organiziran ispred Vječne vatre, kao i frustracija činjenicom da postojeći prijedlozi nisu zadobili adekvatnu pažnju javnosti, pokrenuo je grupu na razgovor i debatu o mogućim racionalnim rješenjima za izlazak iz ustavne krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.

Federacija zrela za nova ustavna rješenja

Nedugo zatim je objavljen prvi tekst“Ujedinjeni Regioni umjesto Federacije” na portalu Radiosarajevo.ba (autora-koordinatora YCG-a, Nedima Jahića), što je ohrabrilo diskusiju koja će kasnije nastaviti na Facebook stranici “Promjene Ustava: Ujedinjeni Regioni / Ujedinjene Regije” te Twitter profilu “@unitedregions”. Odziv je bio veliki. Tekst je pročitalo preko 4.700 čitalaca, preporučen je oko 250 puta, a do samog profila “Ujedinjenih Regija/Ujedinjenih Regiona” stiglo je najmanje 50 komentara koji su konstruktivno kritkovali predloženo rješenje.

Ovo je grupu ohrabrilo da sastavi novi prijedlog, koji svoju osnovu vuče iz prvobitnog rješenja, ali je mnogo precizniji, ispravlja greške, te veći fokus vuče na rješavanje trenutne neuređenosti Federacije, posmatrajući njen prostor kao zreo za nova ustavna rješenja.

Prije svega, bitno je naglasiti da ključna političko-pravna pitanja koja su uzeta u obzir jesu svakako neimplementacija presude Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, činjenica da su svi raniji paketi ustavnih promjena propali, te da generalno postoji manjak racionalnih ideja unutar civilnog društva koji bi imale šansu da pokrenu inter-etnički dijalog na ovu temu.

Ideja Ujedinjenih Regija prepoznaje trenutnu pat-poziciju između Republike Srpske i Federacije pri nastojanju da se kreira efektivno rješenje za implementaciju presude. Također, YCG prepoznaje teme koje se prepoznaju kao bošnjačko i hrvatsko nacionalno pitanje, kao i pitanje tzv. “Ostalih” u kontekstu donošenja ustavnih rješenja za entitet koji se danas naziva Federacija Bosna i Hercegovina.

Osnovne uvodne teze se bave garantiranjem građanskih i političkih prava. To podrazumijeva slobodu kretanja i slobodu učešća na izborima, pravo na povratak, borbu protiv negiranja ratnih zločina utvrđenih presudama MKSJ-a, Međunarodnog suda pravde i Suda Bosne i Hercegovine, potrebu afirmativne akcije za zaštitu manjina, reformu obrazovnog sistema, očuvanje neovisnosti pravosuđa, te borbu protiv organizacija i skupina koje promoviraju među-etničko nasilje.

Ostali i brojčane manjine

Za konkretniju analizu samog sistema, bitna su dva pojma. Jedan je pojam “Ostalih” kao nacionalnih manjina, nacionalno neopredijeljenih i onih koji se etnički/nacionalno izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci. Novo rješenje skupini Ostalih nudi jednak status sa tri etničke skupine Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, te se sve skupa obilježava kao “četiri zajednice”.

Druga bitna kategorija je “brojčana manjina”. Brojčana manjina je termin kojim se opisuju tri zajednice koje su brojno manje od četvrte-većinske zajednice na jednom relevantnom prostoru (u jednoj općini, gradu, regiji, entitetu). Time zapravo prestaje odnos nacionalna manjina – konstitutivni narodi, već se prije svega svodi na zaštitu kolektivnih prava brojčano manjih skupina, bez obzira da li su to Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili Ostali.

Kako bi se krenulo sa analizom budućeg ustroja Ujedinjenih Regija, potrebno je krenuti od najnižeg općinskog i gradskog nivoa vlasti. Tu YCG naglašava da je nužno raditi na samoodrživosti i proširenju garantiranih izvora finansiranja za jedinice lokalne samouprave. Ovo je i jedna od tema koja se pojavljuje kao fokus budućih rasprava sa stručnjacima za ovu oblast.

Dalje, smatra se da postojeće liste za nacionalne manjine nisu adekvatno rješenje za zastupanje manjina, posebno računajući tu činjenicu da njome nisu obuhvaćeni današnji tzv. “konstitutivni narodi” u mjestima gdje ne predstavljaju većinu. Nova ideja jeste da se jedinicama lokalne samouprave za brojčane manjine (3 od 4 zajednice) koje prelaze pojedinačno 3% stanovništva garantira jedno mjesto u općinskom/gradskom vijeću. Broj garantiranih mjesta će se povećavati sa procentom 6%, 9%, 12% i 15%, te će maksimum garantiranih mjesta biti pet za jednu zajednicu u jedinici lokalne samouprave.

Dvostruka garancija umjesto proporcionalne zastupljenosti

Pored sistema “brojčane manjine”, pojavljuje se i termin “dvostruke garancije” koji mijenja postojeći sistem proporcionalne zastupljenosti koja se vršila u skladu sa rezultatima Popisa stanovništva 1991. godine. Dvostruka garancija za mjernu jedinicu uzima rezultate Popisa stanovništva 2013. godine. Ona znači zastupljenost “brojčane manjine” u dvostrukom procentu od njenog stvarnog broja, kao rezultat afirmativne akcije, a u javnim preduzećima i institucijama. Ovo se primjenjuje kako na nivou općine, tako i na razini regije. Na prostom primjeru, možemo reći da u jednoj jedinici lokalne samouprave živi 15% građana bošnjačke nacionalnosti. Princip “dvostruke garancije” osigurava im 30% zastupljenosti pri zapošljavanju u javnim preduzećima i institucijama.

“Dvostruka garancija” ograničena je do 50% ukupne zastupljenosti “brojčanih manjina”. Ovo ne znači da je zabranjeno da se građani koji pripadaju “brojčanim manjinama” zaposle u većem procentu od 50%, već da za ostalih 50% pozicija mora postojati slobodan pristup bez etničkih barijera i pitanja garantiranih kvota.

Za jedinice lokalne samouprave bitno je i da će Ustav Ujedinjenih Regija regulirati status šest gradova: Travnika, Sarajeva, Mostara, Zenice, Tuzle i Bihaća. Ovih šest gradova će imati istovrsno uređena gradska vijeća i način njihovog konstituiranja, kao i izbora gradonačelnika. Uzimajući u obzir problem grada Mostara, osigurat će se kako ranije spomenute - zagarantirane kvote do 15% za zastupljenost u vijećima, tako i 2/3 većinu nužnu za donošenje odluka.

Kako izgledaju regionalni parlamenti?

Na regionalnoj razini, koja će zamijeniti kantonani nivo vlasti, postojat će tri regije. Svaka od regija imat će svoj Ustav (ili Statut), koji će morati biti u saglasnosti sa Ustavom Ujedinjenih Regija. Status regije će prethodno biti definiran u Ustavu Ujedinjenih Regija. Regija Sjeverna Bosna obuhvatat će Tuzlanski, Unsko-sanski, Posavski i Zeničko-dobojski kanton. Regija Hercegovina i Srednja Bosna obuhvatat će Srednjobosanski, Livanjski, Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački kanton. Regija Sarajevo i Drina obuhvat će Bosansko-podrinjski kanton i kanton Sarajevo.

Svaka regija imat će svoj regionalni parlament. Regionalni parlamenti će imati 45 zastupnika, od kojih će se 30 birati neposredno, a 15 će činiti po pet garantiranih mjesta za “brojčane manjine”. U regijama Sjeverna Bosna te Sarajevo i Drina po pet garantiranih mandata dobit će hrvatska, srpska i zajednica Ostalih, u Hecegovini i Srednjoj Bosni će po pet mandata dobiti bošnjačka, srpska i zajednica Ostalih.

Odluke će se donositi glasom 23 zastupnika u regionalnim parlamentima, gdje će obje vrste izabranih zastupnika vrijediti isto. Regionalni parlamenti će imenovati regionalne vlade prostom većinom. U svakoj regionalnoj vladi bit će zagaranitrano najmanje 15% učešće svake od četiri zajednice (bošnjačke, hrvatske, srpske, Ostalih), te maksimum od 40% zastupljenosti jedne od navedenih skupina. Predsjedavajući Regionalnog parlamenta, predsjednik Regionalnog suda, glavni regionalni tužilac i premijer Vlade regije, pozicije su definirane kao ključne u regiji, te će biti raspoređene na četiri zajednice.

Kako izgleda vlada Ujedinjenih Regiona

Na razini entiteta – Ujedinjenih Regija, bitno je naglasiti da UR nastavljaju kontinuitet i poziciju entiteta Federacije, u odnosu na Brčko Distrikt, u odnosu na RS, te u odnosu na državu Bosnu i Hercegovinu. Ujedinjene regije nemaju predsjednika, već je šef izvršne vlasti – premijer Vlade Ujedinjenih regija. Ujedinjene regije imaju Vrhovni sud Ujedinjenih Regija koji nastavlja mandat trenutnog Vrhovnog suda Federacije BiH.

Ujedinjene Regije imat će jednodomni Parlament, koji će činiti tri regionalna kluba. Regija Sjeverna Bosna i regija Hercegovina i Srednja Bosna imat će po 30 zastupnika, dok će regija Sarajevo i Drina imati 15 zastupnika (i drugi odnosi su otvoreni, ali ne utječu na proces donošenja odluka). Ustavne promjene zahtijevat će potporu najmanje 2/3 zastupnika iz svakog od klubova, dok će se druge odluke donositi prostom većinom unutar svakog od tri kluba.

Vlada će se sastojati od premijera, tri zamjenika (tri premijera regija) te ministara. Podjela ministara (ne računajući premijera i tri zamjenika) bit će izvršena 1/3 za svaku od regija. Ustav će propisati zastupanje najmanje 1/5 ministara iz reda svake od četiri zajednice unutar kvote svake od regija. Ustav će definirati i trajnu rotaciju, po utvrđivanju ministarstava koja će biti na regionalnoj razini, kao i predvidjeti dalji raspored rotacije za slučaje pojave novih ministarstava u Vladi Ujedinjenih regija. Vlada će odluke donositi prostom većinom.

U toku jednog mandata, smjena ministra ili smjena cijele Vlade zahtijevat će 2/3 većinu u svakom od tri regionalna kluba u Parlamentu Ujedinjenih Regija. Ključne pozicije na razini Ujedinjenih Regija bit će predsjedavajući Parlamenta, premijer, predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Ustavnog suda, koje će biti podijeljene između četiri zajednice. Ustavni sud imat će nadležnost za ustavna pitanja kako tri regije, tako i Ujedinjenih regija.

Zastupanje regija u državnom parlamentu

Sada kada su definirani odnose unutar entiteta, potrebno je precizirati i pitanje Parlamentarne skupštine BiH, te Predsjedništva BiH. Prijedlog YCG-a je da se Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH proširi tako da ima po 12 delegata za svaki od četiri kluba – bošnjačkog, srpskog, hrvatskog i Ostalih. Od tog broja, po tri delegata hrvatskog i bošnjačkog naroda bi se birala iz Narodne skupštine Republike Srpske, devet delegata srpskog naroda i šest delegata Ostalih.

Parlament Ujedinjenih Regija delegirao bi kroz svoje klubove devet delegata hrvatskog, devet bošnjačkog, tri srpskog i šest Ostalih. Princip bi bio da klubovi unutar sebe biraju, po podjeli: klub Sjeverne Bosne bi birao 4 Bošnjaka, 2 Ostala, 1 Hrvata i 1 Srbina; klub Hercegovine i Srednje Bosne birao bi 7 Hrvata, 2 Bošnjaka, 2 Ostala i 1 Srbina; klub Sarajeva i Drine birao bi 3 Bošnjaka, 2 Ostala, 1 Hrvata i 1 Srbina. Delegati bi se unutar klubova birali među članovima relevantne zajednice.

Ujedinjene Regije bi zadržale 28 predstavnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Od toga bi 8 bilo izabrano iz izborne jedinice Sjeverna Bosna, 8 iz izborne jedinice Hercegovina i Srednja Bosna, 4 iz izborne jedinice Sarajevo i Drina, a 8 kroz kompenzacijske mandate za cijele Ujedinjene Regije.

Ujedinjene Regije birale bi dva člana Predsjedništva. Jedan bi bio izabran iz zajedničke izborne jedinice regija Sjeverna Bosna i Sarajevo-Drina. Drugi bi bio izabran iz izborne jedinice Hercegovina i Srednja Bosna. Dva člana iz Federacije ne bi mogli pripadati istoj od četiri zajednice (Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Ostali). Za slučaj da su izabrani, onaj sa manje glasova prepustio bi mandat drugoplasiranom u svojoj izbornoj jedinici – druge nacionalnosti. Nacionalna pripadnost kandidata iz RS-a ne bi utjecala na izbor, čime se otvara mogućnost da među izabranim članovima Predsjedništva iz UR bude izabran iz građanin srpske nacionalnosti. Izabrani članovi bi primarno štitili entitetski interes Ujedinjenih Regija, te bi iz toga crpili legitimitet.

Bez zamjene teritorija

U prvom prijedlogu bilo je preporuka razmjene teritorija. Potrebno je imati u vidu zaštitu hrvatske zajednice u Posavini, te njeno moguće pripajanje Brčko Distriktu. Imajući u vidu presudje MSKJ i Međunarodnog suda pravde, nužno je raditi i na promjeni statusa Srebrenice koja se može uklopiti u Brčko Distrikt, bez obzira na teritorijalnu nepovezanost, formirati kao zaseban distrikt, ili pripojiti regiji Sarajevo-Drina.

Također, treba imati u vidu tendencije odvajanja u općinama Bosansko Grahovo, Drvar i Glamoč. Nužno je da se u strateškom pristupu Ujedinjenih Regija vodi računa o povratku i zaštiti prava članova bošnjačke i hrvatske zajednice u općinama u RS-u, gdje su činili većinu prije rata, te otvoriti prostor za održivi povratak.

Inicijativa za Ujedinjene Regije / Ujedinjene Regione nastavlja sa radom, te poziva međunarodne zvaničnike, pravne eksperte, građane i građanke, političke lidere, te sve zainteresirane, da se priključe otvorenoj debati, kako bi do Općih izbora 2014. godine otvorili prostor novom uređenju današnje Federacije, ali i implementaciji presude Sejdić-Finci. Priključite nam se na Facebooku!