Ukinuti federalno ili kantonalna ministarstva obrazovanja

U jeku predizborne kampanje, sredinom oktobra, većina medija nije posvetila puno pažnje odluci Ustavnog suda Federacije BiH po apelaciji Borjane Krišto, predsjednice FBiH, o ustavnosti postojanja federalnih ministarstva obrazovanja i nauke, te kulture i sporta.

Broj ministarstava i nacionalna ravnopravnost

Ustavni sud je, naime, donio presudu prema kojoj Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH i Ministarstvo kulture i sporta FBiH nisu ustavno uspostavljeni, te da ovlasti koje imaju ova ministarstva trebaju biti na nivou kantona u Federaciji.

Krišto se žalila na odredbe Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, ističući u apelaciji da neki članovi krše odredbe Ustava Federacije BiH.

Nakon provedenog postupka ovaj sud odlučio je da je članom III 4. Ustava FBiH propisano da kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su kantoni, prema presudi i Ustavu, nadležni za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja, te utvrđivanje i provođenje kulturne politike.

Ova odluka Ustavnog suda, koja zadire u jako osjetljiv dio političko-društvenog uređenja Federacije BiH, uskoro bi trebala biti objavljena u Službenim novinama. Nakon toga, Parlament Federacije BiH ima rok od šest mjeseci da pokrene postupak izmjene spornih članova Zakona.

Međutim, ukidanjem ova dva ministarstva poremetio bi se nacionalni balans u sastavu Vlade Federacije BiH. Shodno amandmanu visokog predstavnika Wolfganga Petritscha na Ustav FBiH iz 2002., u Vladi FBiH sjedi osam Bošnjaka, pet Hrvata, tri Srbina i premijer. Dokidanje ova dva ministarstva vjerovatno bi značilo i novi amandman na Ustav, kojim bi se riješio problem nacionalne zastupljenosti u sastavu Vlade.

SDP za jačanje federalne vlasti

Socijaldemokratska partija BiH, koja će sigurno biti dio nove vlasti u Federaciji, zapravo se zalaže za proces suprotan odluci Ustavnog suda.

U SDP-u kažu da poštuju takvu odluku Ustavnog suda, ali da će istrajati na reformi Ustava FBiH, kako bi se neke ovlasti, među kojima i obrazovanje, sport i kultura prenijeli na nivo Federacije.

„Idealno bi rješenje, naravno, bilo da je obrazovanje u državnoj nadležnosti. Ali, ako to nije moguće u ovom trenutku, za nas je neko prijelazno rješenje da obrazovanje bude u nadležnosti federalnih vlasti. Mi smo već prošle godine u Parlamentu FBiH pokrenuli inicijativu za prijenos ovlasti na federalni nivo i dalje ćemo raditi na tome. Nije dobro da se nadležnosti vraćaju kantonima, kada svi vidimo probleme poput dvije škole pod jednim krovom ili privatnih univerziteta čija predavanja se odražavaju u podrumima“, kaže za naš portal Damir Mašić, portparol SDP-a.

Nejasan raspored nadležnosti

Valja reći da su mediji u Sarajevu poprilično izignorirali ovu odluku Ustavnog suda, fokusirajući se na odluku donešenu isti dan po kojoj Kanton Sarajevo u mnogim oblastima neustavno preuzima nadležnosti Grada Sarajeva.

Hrvatski mediji, poput „Dnevnog lista“ i „Večernjeg“ kao i mnogi hercegovački portali u ovoj odluci Ustavnog suda vide pobjedu Borjane Krišto ali i veliku pobjedu hrvatskog naroda u BiH.

Jasno je da bi jačanjem centralnih vlasti u Bosni i Hercegovini bila znatno umanjena sadašnja praksa rasparčavanja nadležnosti koja ne samo da proizvodi finansijske rupe u budžetima nego doprinosi i društvenoj koheziji u jednoj podijeljenoj zemlji.

Međutim, valja reći da sadašnji raspored nadležnosti između istovjetnih kantonalnih i federalnih nije uopšte jasno postavljen, te da federalna ministarstva uglavnom provode okvirne politike, a kantoni, opet, realiziraju politike, svaki različito, a često i oprečno.

Federalno ministarstvo kao fikus

Član redakcije časopisa za obrazovanje „Školegijum“ Namir Ibrahimović kaže da je odluka Ustavnog suda FBiH u potpunosti logična, ali da do promjene ne bi moglo doći ubrzo, „jer je ovo zemlja u kojoj se odluke ustavnih sudova rijetko kad poštuju“.

„Federalno ministarstvo obrazovanja, zapravo, i nema neke važne ovlasti. Kada tražite od njih informacije, uvijek vas upućuju na kantonalna ministarstva. Pored toga, kada je riječ o, recimo, odabiru udžbenika, do sada je federalno ministarstva biralo udžbenike za šest kantona u kojima se radi po federalnom nastavnom planu i programu, a mostarski Zavod za obrazovanje je birao udžbenike za ostala četiri kantona“, kaže Ibrahimović.

Međutim, smatra on, najbolje rješenje bila bi reforma Ustava, po kojoj bi entitetsko ministarstvo bilo nadležno za obrazovnu politiku, pravljenje nastavnih planova i programa, odabir udžbenika, pri čemu bi kantonalne pa čak i opštinske vlasti samo provodile odluke donošene na entitetskom nivou.

„Na kraju krajeva, federalno ministarstvo je obični birokratski fikus, tako da njegovo eventualno ukidanje ne znači neku konkretnu štetu. Ali, ipak, najbolje bi bilo kada kantoni ne bi imali sadašnje nadležnosti u obrazovnoj politici“, zaključuje Ibrahimović.

kenan, radiosarajevo.ba