U pitanju su milioni maraka: Poznati producent i pjevač iz BiH još nije isplatio poznate muzičare

Producent i pjevač Almir Ajanović, poznat na muzičkoj sceni kao Don Almir, olakšao je svojim kolegama sa estrade naplatu izvođačkih prava kada je 2014. godine osnovao Asocijaciju izvođača i svirača (AIS). Muzičari su AIS-u povjerili zadatak prikupljanja naknada za korištenje njihove muzike, odnosno tantijema, od emitera u Bosni i Hercegovini (BiH).

Rukovodstvo Asocijacije bilo je odgovorno za raspodjelu prikupljenog novca izvođačima prema učestalosti emitovanja njihovih djela na radiju, televiziji i u drugim objektima poput kafića i hotela. Međutim, situacija nije išla prema planu.

Iako su emiteri plaćali tantijeme AIS-u, izvođačima su isplate bile sve manje. Od 2015. do 2022. godine AIS je naplatio gotovo sedam miliona KM, a izvođačima isplatio samo 2,7 miliona KM. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrili su da je Ajanović, koji je ujedno bio predsjednik Upravnog odbora AIS-a, prisvojio najmanje 373.000 KM namijenjenih za isplatu tantijema.

Ajanović je to radio putem ugovora sa svojom firmom "ViatorTel" i prijateljima iz Švedske koji su upravljali podacima o emitovanju, čime je kontrolisao raspodjelu novca izvođačima. Kako bi povećao svoj prihod, Ajanović je na svojoj televiziji emitovao svoje pjesme više od pola dana tokom cijele godine, čime je postao drugi najplaćeniji izvođač u BiH, ispred velikih zvijezda poput Dine Merlina, Halida Bešlića i Gorana Bregovića.

Prikupljeni novac od emitera koristio je i za privatna putovanja, dok je nezakonito primao platu i naknade. Također, skrivao je činjenicu da je vlasnik poslovnog prostora za koji je AIS plaćao zakup, piše CIN.

Ajanović je u odgovoru na upite novinara rekao da mu je cilj bio da okupljeni izvođači iz BiH lakše ostvaruju svoja prava, dok je odbio razgovor pred kamerama CIN-a. U dužem razgovoru u sarajevskom kafiću, žalio se na dešavanja u AIS-u, negirajući odgovornost.

Sedmero članova rukovodstva AIS-a otkrilo je da im je Ajanović ograničio pristup finansijskoj dokumentaciji, što im nije omogućilo da kontrolišu njegov rad. Zbog toga je Slaviša Guja, zamjenik predsjednika Upravnog odbora AIS-a, priznao da je bio samo "pokriće" u organizaciji, dok je njegov potpis bio falsifikovan za ugovaranje poslova sa Ajanovićevom firmom.

S obzirom na to da je u BiH sve više dostupnih izvora muzike, muzičari su svoje pravo na tantijeme povjerili organizacijama poput AIS-a, koji je od 2014. godine bio odgovoran za zaštitu njihovih prava.

Ajanović, koji je imao bogatu karijeru i u Švedskoj, uvjerio je kolege da će kroz AIS omogućiti efikasan sistem naplate, temeljen na iskustvima razvijenijih zemalja. Uprkos početnoj vjeri u AIS, izvođači su se suočili s problemima u isplati tantijema, koji su iz godine u godinu bili sve manji, dok su naplate bile sve veće.

Ostale nepravilnosti uključuju nesređene evidencije o emitovanju, pogrešno obračunate tantijeme i kašnjenje isplata. Muzičari su se žalili zbog niske isplate, ali i zbog nedostatka transparentnosti u procesu. Na kraju, AIS je suočen s ozbiljnim kritikama i prijetnjom oduzimanjem dozvole za rad ukoliko ne ispravi nepravilnosti, a Ajanovićevu ulogu i dalje istražuju novinari CIN-a i relevantne institucije.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.