U Dobretićima popisano triput više ljudi od stvarnog broja stanovništva

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine proveden je uz brojne nepravilnosti, nepoštivanje rokova i kršenje zakona, a preliminarni rezultati pokazuju ogromna razilaženja od statističkih podataka o broju stanovništva.

“Samo 14,9 posto anketiranih građana i građanki smatra da će rezultati popisa u potpunosti prikazati realnu situaciju na terenu”, pokazao je građanski monitoring popisa, proveden u okviru kampanje PopisMonitor.

Analiza građanskog monitoringa Popisa 2013, koja je danas predstavljene javnosti, pokazuje da je u nekim općinama popisan mnogo veći broj osoba od stvarnog broja stanovništva, dok je u drugim općinama vjerovatno došlo do nepopisivanja velikog broja građana/ki, te je popisan znatno manji broj ljudi od realnog.

“Najdrastičniji su primjeri opština Dobretići (SBK) i Ravno (HNK), u kojima je popisano 214 posto, odnosno 130 posto više osoba nego što je zabilježeno u demografskim podacima iz 2012. Ogromne razlike zabilježene su i u Kantonu 10 u opštinama Kupres (67,06 posto) i Bosansko Grahovo (51,59 posto), dok je, sa druge strane, u opštini Istočni Mostar popisano čak 69,13 posto manje osoba od broja stanovništva iz 2012. godine. Najveće razlike između broja popisanih i broja stanovnika po statističkim podacima su zabilježene u Posavskom, Zapadnohercegovačkom, te Kantonu 10. Ogromne su razlike prisutne i kada se uporede različiti kantoni, a ovakav nesklad između rezultata popisa i statističkih podataka ukazuje na realnu mogućnost organizirane popisne prevare", zaključci su građanskog monitoringa popisa.

Osim analize preliminarnih rezultata popisa, predstavljeni su i rezultati analize kvalitete i implementacije zakonskog okvira za provođenje popisa, analize zvanične medijske kampanje koju je vodila Agencija za statistiku, kao i intervjui s popisivačima i rezultati ispitivanja javnog mnijenja. Na žalost, zbog odbijanja nadležnih institucija da dostave informacije o kampanji, nije moguće bilo uraditi kvalitetnu analizu iste, kao i njenih efekata.

Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da će skoro 40 posto stanovnika misliti kako rezultati popisa nisu slika realnog stanja, dok će samo 14,9 posto vjerovati potpunosti rezultatima. Povjerenje u institucije koje implementiraju popis je također nisko – tek 18,1 posto stanovnika je zadovoljno njihovim radom u potpunosti, dok je 29,4 posto djelomično zadovoljno. Situacija sa povjerenjem u rad EUROSTAT-a I EU delegacije na popisu je još gora – tek 15 posto je izrazito zadovoljno, a 28,2 posto djelomično zadovoljno. Građani/ke su nezadovoljni i dostupnošću, kao i kvalitetom informacija od strane nadležnih institucija, a tek 32,9 posto stanovništva smatra da na popisu nije ugrožena tajnost podataka. Konačno, oko jedne trećine ispitanika smatra da kampanje za etničko izjašnjavanje nisu ugrozile popisni proces, dok 44,7 posto ispitanika smatra da je popisni proces ugrožen ovim kampanjama u manjoj mjeri.

Građanski monitoring popisa provelo je u udruženje građana “Zašto ne” u saradnji s partnerima, koalicijom “Jednakost” i podgoričkim Centrom za demokratsku traniziciju, koji je sličan monitoring proveo nakon popisa 2011. u Crnoj Gori.