Transparency International ima prijedlog kako poboljšati rad pravosuđa

Transparency International u Bosni i Hercegovini smatra da svi navodi o umiješanosti u korupciju i neprimjerenim kontaktima predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća sa strankama moraju biti istraženi u najkraćem mogućem roku, te da se hitno moraju uspostaviti mehanizmi provjere integriteta nosilaca funkcija u pravosuđu.

Sve češći navodi o neprimjerenim kontaktima nosilaca pravosudnih funkcija, kompromitovanim imenovanjima sudija i tužilaca, kao i obračuni unutar pravosudne zajednice, doveli su do potpunog gubljenja povjerenja u pravosuđe od kojeg se očekuje nezavisnost i samostalnost u radu - stav je Transparency Internationala.

Već nekoliko godina Transparency International, kako je navedeno, prima najveći broj prijava korupcije upravo na sektor pravosuđa, zajedno sa državnom upravom i obrazovanjem, te je i sam podnosio značajan broj prijava protiv nosilaca pravosudnih funkcija zbog kršenja etičkih kodeksa i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Osim toga, neprocesuiranje političke korupcije pouzdano ukazuje na prisustvo političkog uticaja na pravosuđe, tvrde iz ove organizacije.

U svom mišljenju o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, Evropska komisija je istakla da trenutni okvir ne garantuje dovoljan stepen nezavisnosti, autonomije i odgovornosti pravosudnim organima, te da su neophodni reformski zahvati i u samom Ustavu i Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, podsjetili su.

Transparency International je mišljenja da je jedino rješenje lustracija, odnosno detaljna provjera nosilaca pravosudnih funkcija po ugledu na albanski model, jer samo tako će se otkloniti politički i nedozvoljeni pritisci koji su registrovani u gotovo svim izvještajima o stanju u pravosuđu.

Lustracija koju zagovara Transparency International Bosne i Hercegovine podrazumijevala bi izmjene sistemskih zakona, kao i drugačiji sastav i ulogu regulatornih tijela koji bi kroz više postupaka morali detaljno provjeriti, ne samo kompetencije trenutnih sudija i tužilaca, već i njihove imovinske podatke, kao i lične pozadine i veze, u smislu eventualne povezanosti sa organizovanim kriminalom.

Kako su naveli, lustraciju bi morali provoditi pravni stručnjaci koji nisu posljednjih godina obavljali dužnosti u pravosudnim organima, i čiji moralni i stručni kvaliteti garantuju nepristrasnost u radu.

Cilj lustracije je da se iz pravosuđa odstrane svi oni nosioci pravosudnih funkcija koji za to nisu podobni zbog nedostatka kompetencija, dokazanih veza sa kriminalnim aktivnostima ili drugih neprimjerenih veza sa nosiocima političke vlasti, objasnili su iz Transparency Internationala.

Ovaj mehanizam je primjeren za tranzicione demokratije, kao mjera koja potpomaže integritet ključnih sektora kao što su policija, pravosuđe, vojska, javna uprava, i kojom se svi nosioci funkcija u ovim zemljama podvrgavaju dodatnim provjerama, tvrdi ova organizacija.

Ugled pravosuđa je do te mjere narušen ozbiljnim navodima i optužbama o političkom uticaju, korupciji, i neprimjerenom ponašanju najviših nosilaca pravosudnih funkcija da je sveobuhvatna i objektivna provjera svih trenutnih nosilaca pravosudnih funkcija koju bi sprovodila posebna, nezavisna regulatorna tijela jedini način da se otklone sve sumnje o korumpiranosti pravosuđa i zaustavi njegov dalji sunovrat, poručili su iz Transparency Internationala.