Tradicionalni bajramski prijem održan u Carevoj džamiji u Sarajevu

Svečani bajramski prijem čiji je domaćin bio reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, održan je u haremu Careve džamije u Sarajevu.

Prijemu su prisustvovali predstavnici nekoliko nivoa vlasti, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora, ali i brojni predstavnici javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Prijem je organiziran povodom Kurban-bajrama, koji traje četiri dana, a danas je prvi dan.

U svojstvu domaćina se uz riječi dobrodošlice brojnim zvanicama iz vjerskog, diplomatskog, političkog i javnog života obratio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović koji je tom prilikom podsjetio da je u bajramskoj poruci govorio kako je u simboličkom, obrednom i duhovnom smislu Kurban-bajram kod muslimana određen likom i djelom Božijeg poslanika Ibrahima, a.s.

"I, doista, većina hadžskih obreda koje ovih dana obavljaju milioni muslimana iz čitavog svijeta nadahnuti su Ibrahimovim životom, kao i sam obred prinošenja žrtve po kojem mi ovaj Bajram i dobio je ime", smatra Kavazović.

Podsjetio je kako svakog bajramskog prijema ponavljaju kako je značajna naša ibrahimovska tradicija, zajednički korijeni i zajedništvo u danima Bajrama.

"Duboko sam uvjeren da su naša praznična okupljanja, jevreja, kršćana i muslimana daleko više od protokolarne učtivosti. Svjedoci smo koliko je malo potrebno kako bi se narušili odnosi u domovini i svijetu. Vidimo kako su neki spremni ići daleko u iznošenju neistina kako bi narušili donose među ljudima", rekao je Kavazović.

Vjeruje kako ćemo svi pokazati dovoljno odgovornosti i kako na te objede nećemo nasjedati, iako priznaje i sam da je to jako teško.

"To ne znači da se na zlo treba ćutati. Upravo na našu pasivnost zlo računa. Zlim ljudima je dovoljno i to da ih dobri ljudi puste i da im ne stanu na put sijanja smutnje. Na nama je da njihove spletke prozremo i da im jasno damo do znanja da razumijemo njihove namjere", rekao je Kavazović.

Podsjetio je kako smo između dva Bajrama bili svjedoci većem broju napada na povratnike, imame i imovinu Islamske zajednice.

"Ti napadi su nas podsjetili na najteža vremena kroz koja smo prošli. U tim teškim trenucima kroz koje su prolazili naši imami, njihove porodice i džematlije ohrabrile su nas geste naših komšija iz Pravoslavne crkve koji su u Trebinju, Gacku i na nekim drugim mjestima osudili takve napade i javno podržali svoje kolege imame", rekao je Kavazović.

Poručio je kako veličina naših zajednica nije nikada bila u njihovoj brojnosti, već u širini duha kojim je prožeta.

"U tome bi nam svima mogla biti uzor Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini i njena povijest. Njen doprinos u duhovnoj i materijalnoj kulturi ovoga grada i ove zemlje je veliki. Naši preci vjerovali su riječima poslanika Muhameda, a.s., koji je rekao da Allah neće uzdići ni jedan narod koji slabijim ne daje njihova prava", rekao je Kavazović.

Apelovao je na sve da posebnu pažnju posvete onim koji su obespravljeni, bez obzira na razlog te obespravljenosti.

"Snaga jednog društva se mjeri njegovim odnosom prema najslabijim među nama. Ljudska prava i slobode nisu ni trpeza ni privatni posjed vlasti, pa da ih dijele po svom nahođenju. Svi bismo se trebali osjećati jednakima. Više sloboda znači da ćemo živjeti u slobodnijem i prosperitetnijem društvu za sve. Jedini je princip kada zahtijevamo prava za sebe jeste da ona ne krše osnovne principe na kojima ovo društvo opstoji. Na kraju, dobro je podsjetiti se da nam niko, osim nas samih, ne može pričiniti ni sreću ni zadovoljstvo! Samo vlastita djela ili nedjela rađaju slatkim ili gorkim plodovima", rekao je Kavazović.

Rekao je kako se kao vjernici "nadamo da će se ovo društvo početi voditi nadom, a ne strahom".