Tornado se može dogoditi i kod nas

Tornado je posljednji u nizu prirodnih katastrofa koje su posljednjih sedmica pogodile Italiju. U poteklih desetak godina pijavice, zapravo tornada slabijeg intenziteta, nisu rijetkost ni u Hrvatskoj te Srbiji.

Iako nastaju tokom cijele godine, češći su ljeti i u jesen. Mogu se pojaviti bilo gdje, ne samo nad morem, mada se tamo najčešće viđaju.

Istina ova pojava najčešća je u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se tokom godine dogodi u prosjeku oko 800 tornada koji poharaju neke dijelove SAD-a.

Tornado je zračni vrtlog razorne snage. Za njegov nastanak potrebno je nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere. Tornado nosi sve pred sobom, a ovisno o olujama kakvim nastaje može imati razornu jačinu i trajati do sat vremena. U tom vremenu može razoriti cijeli grad.

Najsnažniji vrtlozi dosežu brzinu od 400 km/h pa čak i više, kaže za Radiosarajevo.ba meteorolog Zoran Zadro.

"Tip oluje koji se formira uglavnom u tropskim područjima povezan je s olujnim oblacima, odnosno superćelijskim olujnim oblacima. On istina nije uobičajena pojava za naša područja ali se znao kroz prošlost pojavljivati i kod nas".

Na pitanje šta je je bio uzrok tornado koji se prije nekoliko dana dogodio u Italiji, Zadro odgovara:

"U Italiji smo imali situaciju kada se snažno ciklonsko polje formiralo nad područjem zapadnog Sredozemlja, premještalo preko Italije i naših krajeva na središnju i istočnu Evropu.

Bio je sudar na polarnoj fronti tropske i polarne zračne mase s velikim temperaturnim kontrastima. I na takvim vrstama fronti znaju nastati olujne ili superćelijske olujne strukture oblaka. Iz kojih znaju čak i na našim područjima nastati vrtložni tip oluja tzv tornada ili u području Jadrana ili Sredozemlja kada se zovu trombe ili pijavice a ako prelaze na kopno tada ih se smatra tornadom".

Te karakteristične oluje se znaju dogoditi i u nama bliskoj okolici, pogotovo u ljetnom razdoblju, ističe Zadro.

"Tada su puno burniji vremenski procesi i kada prodire hladniji zrak sa sjevera Evrope na zagrijanu vodenu površinu, tada se nad panonskom nizinom  znaju stvoriti vrtložne oluje u sklopu frontalnih nepogoda. One jesu opasne, ali su strogo ograničene i njihova trajnost nije velika. Tamo gdje se formiraju ovisno o ljestvici Fujitine skale od 1 do 5 mogu nanijeti velike štete. Kada bi pogodio naš prostor npr. F5 tornado gdje je jačina vjetra oko 400 km/h lete vagoni, autobusi automobili. Te vrste tornada jesu rijetke , ali se mogu dogoditi".

Ovakvi tipovi oluja su se događali u prošlosti, govori nam Zadro. Baš kao što su se događale ili se još uvijek događaju poplave i ekstremne hladnoće ili vrućine. Međutim, naglašava on, nema potrebe za pretjeranim strahom, jer su danas sistemi upozorenja toliko uznapredovali da nas ništa ne bi trebalo iznenaditi.